Šefovi velikih tehnoloških kompanija u SAD do sada su se ponašali kao superbogati kraljevi koji posjeduju digitalna carstva. Na primjer, šef koncerna Meta Mark Zakerberg. Milijarde ljudi širom svijeta koriste njegove mreže. Naročito u SAD gdje je do sada je bio manje-više u stanju da definiše pravila koja su važila na tim platformama.
Prije Trampovog prvog mandata, Zakerberg se branio od Trampovih napada, a zauzvrat mu je Tramp čak zaprijetio zatvorskom kaznom. Uoči početka Trampovog drugog mandata, izgleda da je situacija drugačija. Kako stvari stoje, Zakerberg je popustio i slijedi Trampovu liniju.
- Želio bih da pričam o jednoj važnoj stvari. O slobodi govora na Fejsbuku i Instagramu - rekao je Zakerberg prošle nedjelje u video-snimku koji je izazvao veliku pažnju i diskusiju širom svijeta. Istovremeno je koristio riječi koje su vjerovatno zaista prijale Trampu i njegovom bliskom saradniku Ilonu Masku.
Govorio je, na primjer, o „tradicionalnim medijima“, medijima koji, kako je rekao Zakerberg, cenzurišu sadržaj. To se ne poklapa sa činjenicama. Oni sadržaji koji nisu u skladu sa pravilima njihovog korišćenja se brišu sa platformi. To nije cenzura, radi se o moderaciji. U Meti bi, kako je rekao čelnik tog koncerna, pravila u vezi sa tim trebalo znatno ublažiti. Zakerberg želi da ponovo uspostavi slobodu govora na svojim mrežama, navodi se u saopštenju.
U budućnosti će na Instagramu ili Fejsbuku moći da se kaže mnogo više od onoga što je do sada bilo dozvoljeno – i to bez straha od posljedica. Na primjer, platforma ubuduće neće smatrati kršenjem pravila kada neko proglasi žene za kućne predmete.
Tehnološki reporter Kejsi Njutn na podkastu Hardforka je rekao: „Ja sam gej. I možete mi reći da sam mentalno bolestan.“ To znači da ćete sada možda pronaći više nasilja na Fejsbuku. „A posljedica će biti da će više ljudi trpjeti štetu zbog toga".
Meta je najavila da će ukinuti svoje FactCheck timove u SAD, koji su provjeravali vjerodostojnost određenih tvrdnji ili informacija. Ukidaju se i programi koji su promovisali aktivniju ulogu žena, tamnoputih i Latinoamerikanaca u toj kompaniji.
Ali zašto Zakerberg to radi? I to samo nekoliko dana prije Trampovog povratka u Bijelu kuću? Prije svega, u medijima se raspravlja o dvije teorije. On, kako neki tvrde, jednostavno govori ono što nova administracija želi da čuje – iz oportunizma. Jer ne želi da eventualnim sukobom sa vlastima ugrozi poslovanje i profit.
A druga teorija kaže da je doživio transformaciju u neku vrstu „MAGA-Marka“. Ono što se zove kapitulacija Trampu zapravo nije nikakva kapitulacija, kaže ova teorija. Zakerberg zaista misli ono što kaže, i misli da su njegove platforme postale previše „probuđene“, to je druga teorija ukratko.
Kevin Ruz, tehnički kolumnista Njujork tajmsa, smatra: „Nemam dokaza za tu teoriju, ali prijatelji koji ga poznaju rekli su mi da je posljednjih godina postao konzervativac".
Zakerberg bi trebalo da prisustvuje Trampovoj inauguraciji – a očigledno on nije jedini tehnološki milijarder koji želi da bude blizak novom američkom predsjedniku.
Osnivač Amazona i član uprave tog giganta Džef Bezos biće sljedeće nedjelje u Vašingtonu. On je, baš kao i Zakerberg, donirao milion dolara Trampovom „inauguracionom fondu”. Ovim fondom finansiraju se svečane večere i prijemi koji se tradicionalno organizuju povodom inauguracije novog predsjednika.
Bezos je već posjetio Trampa u njegovom klubu u Mar-a-Lagu na Floridi. U međuvremenu, Amazon je sa svoje veb stranice izbrisao reference na raznolikost zaposlenih u kompaniji. I šef Gugla Sundar Pichai pridružio se novom trendu. Gugl je takođe donirao milion dolara Trampu povodom inauguracije. Novac doniraju i brojne druge kompanije, ali nije jasno zašto, niti koji bi mogli biti razlozi za to?
Činjenica je da se u Vašingtonu već godinama sve glasnije kritikuje veličina i moć tehnoloških giganata. Američke vlasti već neko vrijeme vode istragu protiv Gugla, a u najgorem slučaju kompaniji prijeti mogućnost da bude podijeljena na dva ili više djelova.
Majkrosoft je takođe donirao novac, ali ono što ovoj kompaniji, kao i drugim tehnološkim gigantima, posebno znači jeste regulacija vještačke inteligencije. Majkrosoft intenzivno sarađuje sa tvorcima ChatGPT-a iz kompanije OpenAI i ima veliki interes u tome da se zakonska regulativa ne postavi tako da previše ograniči buduće poslovanje.
Skot Galovej, profesor na Univerzitetu u Njujorku i domaćin poznatog podkasta o ekonomskim temama, u intervjuu za MSNBC izjavio je: „Izabrani predsjednik prijeti progonima i regulacijama onima koji mu ne doniraju. Iz dana u dan sve više ličimo na Rusiju.“
