Nekoliko dana nakon smrti komemoraciji u Katedrali St. John the Devine prisustvovalo je 2.000 ljudi.
Jedan od dvojice najuticajnijih Teslinih biografa u svijetu Mark Sajfer rekao je da je Teslina smrt bila tužna vijest i za prvu damu Elenor Ruzvelt - suprugu 32. predsjednika Frenklina Ruzvelta koji je na čelu SAD bio najduže u istoriji - od 1933. do smrti 1945.
Katedrala posvećena Svetom Jovanu, smeštena na istočnoj strani Menhetna sedamdesetak blokova od hotela "Njujorker", gde je Tesla preminuo, jedna je od najvećih i najimpresivnijih crkvenih građevina na svetu, iako njena gradnja započeta krajem 19. veka i nikada nije završena.
Čuvena je i po impozantnom gotskom enterijeru i velikim vitražima, kao i po biblijskom vrtu sa biljkama pominjanim u bibliji i veličanstvenoj fontani Mira.
- Nakon što je Tesla umro, oko 2.000 ljudi prisustvovalo je njegovoj komemoraciji i sahrani. Bilo je mnogo dobitnika Nobelove nagrade koji su tada ili objavljivali članke o Tesli, ili su prisustvovali njegovoj sahrani - kazao je Sajfer koji je decenije proučavanja Teslinog života pretočio u doktorsku disertaciju i brojne knjige među kojima je "Čarobnjak", koja je objavljena i u Srbiji.
- Postojalo je i divno pismo Eleonore Ruzvelt, supruge predsjednika SAD - naveo je Sajfer.
Kovčeg nosio pronalazač AM i FM radija
Prema njegovim riječima, pronalazač AM i FM radija, Edvin Armstrong bio je jedan od onih koji su nosili Teslin kovčeg na sahrani kojoj su prisustvovali mnogi poznati ljudi. Tu je, kako kaže, bio i Dejvid Sarnof čelnik NBC televizije.
Gradonačelnik Njujorka Fiorelo la Gvardija na radiju je pročitao posmrtnu besjedu koju je napisao Luj Adamič - slovenački pisac, esejista i prevodilac, dodao je biograf.
- Luj Adamič, bio je zaljubljenik u Teslu - Tesla je za njega bio ogroman heroj. To je divna besjeda i može se na internetu poslušati u cjelosti - rekao je Sajfer.
Kaže da je, iako je to bilo tužno vrijeme, besjeda koju je pročitao gradonačelnik Njujorka učinila taj trenutak zaista veličanstvenim u istoriji.
- Ovdje u Njujorku, prošle srijede u svojoj hotelskoj sobi preminuo je jedan čovjek. Zvao se Nikola Tesla. Umro je siromašan, ali je bio jedan od najuspešnijih ljudi koji su ikada živjeli. Njegova su dostignuća ogromna, a kako vrijeme prolazi postaće sve veća - pročitao je La Gvardija na radiju.
Dodao je da je Tesla mogao da postane najbogatiji čovjek u Americi, ali da to jednostavno nije želio.
- Želio je uspjeh, koji je namijenio drugima. Volio je ljude, bio je genije, pjesnik nauke. Novac ga nije zanimao i sve što je učinio, učinio je u skladu sa svoim prirodnim darom, koji mu je u rodnoj zemlji podarila majka - pročitao je Adamičeve riječi jedan od najboljih gradonačelnika u istoriji SAD, po kome je i nazvan njujorški aerodrom "La Gvardija".
Sajfer naglašava da se i tada vidjelo da je i dalje postojao veliki broj ljudi koji su shvatali koliko je Tesla bio važan.
I ove godine, prve subote posle Božića u hotelu "Njujorker" u organizaciji Tesline naučne fondacije iz Filadelfije biće održana međunarodna konferencija "U duhu Tesle".
Čovjek budućnosti
Tesla je preminuo u hotelu "Njujorker", u kojem je živio poslednjih 10 godina života. Prema riječima Marka Sajfera, u godinama pred kraj života Tesla je razgovarao i sa najvišim američkim i britanskim zvaničnicima.
- Iako ga mnogi u to vrijeme vide kao starog čovjeka koji hrani golubove, važno je da se zna da je Tesla poslednjih godina života razgovarao sa najmoćnijim Čerčilovim i Ruzveltovim ljudima o završetku Drugog svjetskog rata - rekao je Sajfer. On kaže da, proučavajući Teslu, stalno uči nešto novo.
- Već 50 godina proučavam Teslu i još otkrivam nove stvari, jer on je čovjek budućnosti - rekao je Sajfer.
Komemoracija o kojoj je pisao i Njujork tajms održana je 10. januara, a prenosioje Radio Njujork. Prijatelji Tesle bili su i pisac Mark Tven i francuska glumica Sara Bernar.
Karijeru je počeo 1878. godine u Mariboru, kao pomoćni inženjer, ali je te godine, zbog očeve smrti, da bi mu ispunio želju, upisao fakultet. Nakon studija počeo je da radi u Budimpešti u Centralnom telefonskom uredu, a potom u Parizu u Edisonovom kontinentalnom društvu. Dvije godine kasnije stigao je i do samog Edisona, tada najznačajnije ličnosti na polju tehnike u Americi.
Prvi patent podnio je 1884. godine posle odlaska iz Edisonove kompanije i osnivanja "Tesla Electric Light & Manufacturing".
Zaslužan je za 700 patenata od kojih je više od 300 zaštićeno u 27 zemalja na pet kontinenata, a među onima koje nikada nije pokušao da zaštiti je i primjena visokofrekventnih struja u medicinske svrhe.
Tesla se već pola vijeka nalazi u Kući slavnih pronalazača u Aleksandriji, rame uz rame sa Tomasom Edisonom i predsjednikom SAD Abrahamom Linkolnom. Njegova dostignuća predstavljena su i u Vašingtonu u najvećem muzejsko-obrazovnom i istraživačkom kompleksu na svijetu - Smitsonijanu.
