Samit, koji su organizovale Francuska i Saudijska Arabija prije generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, prikazan je kao hitan potez čiji je cilj spašavanje dugo odlagane vizije o dvije države. Ali dok Izrael nastavlja sa napadima na Gazu u borbi protiv Hamasa i ubrzano razvija svoja naselja na Zapadnoj obali, ta se zamisao čini daljom nego ikad.
"Moramo otvoriti put miru", izjavio je predsjednik Emanuel Makron, što je dočekano aplauzom prisutnih na sastanku i ovacijama članova palestinske delegacije. "Danas, Francuska priznaje palestinsku državu."
Izraelski ambasador za Ujedinjene nacije, Deni Denon, kazao je reporterima da će "preuzeti korake" kao odgovor na najave zemalja o priznanju. Odbio je da kažu da li to znači, kako su nagovijestili neki izraelski zvaničnici, da će proširiti svoja naselja ili pripajanja teritorija predviđenih da budu dio palestinske države. Odgovor Izraela će, kako kaže, saopštiti premijer Benjamin Netanjahu, koji će se sresti sa predsjednikom Trampom ove nedjelje i govoriti na sjednici Ujedinjenih nacija.
Netanjahu je u nedelju izjavio da se "palestinska država neće formirati na zapadnoj obali rijeke Jordan."
Tramp ne odobrava "priznanje", kako je saopšila Kerolajn Levit, sekretarka za medije Bijele kuće, i vjeruje da je to "priznanje za Hamas" čijim je napadom 7. oktobra započet rat u Gazi, u kom je stradalo više od šezdeset hiljada ljudi.
Makron je u svojim izjavama osudio taj napad u kojem je Hamas ubio oko 1.200 ljudi i odveo oko 250 talaca.
Tramp smatra "da se ovim ne čini ništa za oslobađanje talaca, što je trenutno glavni cilj borbi u Gazi", prenijela je Levit. "Ovo ne doprinosi okončanju ratnog sukoba."
Mahmud Abas, predsjednik palestinske samouprave, izjavio je da bi vlasti formirale vladu od Zapadne obale i Gaze i da tu ne bi bilo mjesta Hamasu. SAD su odbile vizu Abasu i onemogućile mu da prisustvuje događajima u Njujorku, pa se zato obratio u ponedjeljak putem video linka.
Obraćajući se narodu Izraela, poručio je: "Naša budućnost zavisi od mira. Dosta je bilo rata."
Svjetski lideri imaju i drugih krupnih problema koje treba da riješe. Ukrjainski predsjednik Volodimir Zelenski insistira da se izvrši "istinski i snažan pritisak na Rusiju" kako bi se okončao rat pritov njegove zemlje koji traje tri godine.
Na globalnom nivou, podrška Palestini dosegla je tačku ključanja; oko 150 zemalja je najavilo priznanje. Do skoro, većina onih koji su odolijevali bila je u Evropi, gdje su vlade godinama tvrdile da palestinsku državnost treba uskladiti sa pregovorima s Izraelom.
Ovo se promijenilo sada kada su dvije sile, Britanija i Francuska istupile sa priznanjem. Prošle godine, Norveška i Španija su učinile isto. Njemačka uporno odolijeva.
Japan, koji je godinama bio u harmoniji sa Sjedinjenim Američkim Državama u pogledu globalnih pitanja, nagovijestio je u ponedjeljak da je neizbježno priznanje Palestine. Japanski ministar spoljnih poslova, Ivaja Takeši, rekao je na konferenciji da je „nije pitanje hoće biti priznanja, već kad".
Predstavnici i Danske i Holandije zauzeli su sličan stav, rekavši da će njihove zemlje nešto kasnije priznati Palestinu, kada se ispune neki uslovi.
„Moramo svi otvoriti oči i vidjeti lica ljudi kojima je rat nadjenuo neprijateljsku masku ili neprijateljske osobine" rekao je Makron.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, kazao je na sastanku u ponedeljak da je priznanje nešto na šta Palestina ima pravo, a bilo kakva nagrada, kao i da bi „lišavanje priznanja bilo dar svim ekstremistima u svijetu."
Uz veliku podršku afričkih, južnoameričkih i azijskih država, nastojanje da se Palestina podigne na nivo države nosi sa sobom i dozu simbolike, ali i potencijalno štetne ekonomske posljedice za Izrael. Stručnjaci za međunarodno pravo kažu da bi zemlje, koje uspostave zvanične odnose s Palestinom, mogle biti primorane da ograniče određenu trgovinu s Izraelom kako bi ostale u skladu sa svojim obavezama prema Palestini.
Međe pet stalnih čalnica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, sada se jedino SAD protive priznavanju palestinske države. Ipak, suprotstavljanje Vašingtona je ključno, zato što stalne članice imaju moć veta. Savjet bezbjednosti ima ovlašćenje da odobri priznanje, a Sjedinjenje Države mu stoje na putu.
Originalni članak objavio je Njujork tajms.
c.2025 The New York Times Company
