Pišu Amelija Nirenberg i Maja Tekeli za Njujork tajms
Kopenhagen, Danska
Predsjednik Donald Tramp ponovio je u nedjelju kako želi da prisvoji Grenland, što je navelo premijerku Danske, Mete Frederiksen, da pozove na prekid prijetnji o aneksiji ove poluautonomne teritorije Danske.
U nedjelju veče, posle izjave Frederiksenove, Tramp je pojačao prijetnje. "Treba nam Grenland sa stanovišta nacionalne bezbjednosti", izjavio je za novinare ohrabren američkim napadom na Venecuelu i otmicom Nikolasa Madura, autoritarnog lidera i njegove supruge.
To je posljednje što je rečeno u njegovoj tiradi o preuzimanju vlasti nad Grenlandom. U decembru je imenovao prvog specijalnog izaslanika za Grenland, čime je razljutio lidere i Danske i Grenlanda.
Dan nakon što je američka vojska izvršila napad na Venecuelu, Tramp je još jednom govorio o svojoj fokusiranosti da pripoji Grenland, ali su Mete Frederiksen i Jens Frederik Nilsen, premijer Grenlanda, žestoko odgovorili.
Frederiksenova je izjavila da "poziva SAD da hitno prestane sa prijetnjama". Nilsen je kazao da je Trampova retorika "potpuno neprihvatljiva" i rekla da su njegova nastojanja da situaciju u Venecueli poredi sa Grenlandom "pogrešna i odraz nepoštovanja".
Zašto Tramp hoće Grenland?
Tramp kaže da je ovo ostrvo od velikog značaja za američku nacionalnu bezbjednost i tvrdi da Danska ne odvaja dovoljno sredstava potrebna za čuvanje ostrva.
Grenland je važan zbog svoje geostrateške lokacije. Jedna američka vojna baza je na ovom ostrvu, čija je uža specijalnost raketna odbrana.
Većina Grenlanda nalazi se u arktičkom krugu, gdje se supersile nadmeću za vojnu i privrednu dominaciju. Kontrala nad ostrvom dala bi Americi uporište u ključnom pomorskom koridoru koji povezuje Atlantski okean i Arktik, gdje klimatske promene tope led i pretvaraju nekada neplovna područja u takmičarsku arenu.
Grenland ima i ogromnu rezervu rijetkih zemnih minerala. Oni su ključna komponenta za izradu baterija, mobilnih telefona, električnih vozila i druge napredne tehnologije, što je oblast u kojoj Kina dominira na globalnom nivou.
Neki naučnici kažu da se u pojedinim djelovima Grenlanda nalaze najveća neotkrivena nalazišta nafte na Arktiku. Međutim, Grenland je zvanično odustao od svojih ambicija u pogledu nafte još 2021. godine, zbog rizika po životnu sredinu i nedostatak ekonomske održivosti.
Grenland je i preuzeo određene pravne korake kako bi ograničio mogućnost ekološki razornih rudarskih praksi, uključujući i zabranu rudarenja uranijuma iz 2021. godine. Takve mjere mogle bi biti ukinute, ako bi Sjedinjene Države preuzele kontrolu nad tom teritorijom.
Ko kontroliše Grenland?
Grenland je poluautonomna teritorija Danske, koja ga je kolonizovala pre više od 300 godina. Vjekovima je Danska upravljala Grenlandom uz strogu kontrolu, regulišući trgovinu i dozvoljavajući samo ograničene kontakte sa spoljnim svijetom.
Grenland je 1979. godine dobio samoupravu, čime je stanovništvu data kontrola nad većinom unutrašnjih poslova. Od 2009. godine, Grenlanđani imaju pravo da raspišu referendum o nezavisnosti.
Danska kontroliše spoljnu politiku Grenlanda, odbranu i druge aspekte upravljanja. Ostrvo je i dalje u velikoj mjeri ekonomski zavisno od Danske: Grenland prima ogromnu godišnju subvenciju kojom se finansiraju škole, jeftino gorivo i značajne socijalne usluge.
Može li Tramp da zauzme Grenland?
Po svakom kriterijumu, to ne bi bilo baš lako.
Prošle godine, u obraćanju Kongresu, Tramp je rekao: "Mislim da ćemo ga dobiti, na ovaj ili onaj način." Nije jasno kako bi to uradio.
Vojna intervencija bi razorila centralni sporazum na kojem počiva NATO, a Danska i Sjedinjene Države su njegove među članicama koje su ga osnovale. Ipak, Tramp nije isključio tu mogućnost. Iako je prošle godine rekao da postoji "dobra šansa da se to uradi bez vojne sile", dodao je: "Ništa ne isključujem."
Tramp je takođe pokušao da iskoristi ekonomski pritisak kako bi uticao na javno mnjenje. Tokom svog prvog mandata iznio je ideju o kupovini ostrva.
U objavi na društvenim mrežama prošle godine, direktno se obratio Grenlanđanima: "Spremni smo da uložimo milijarde dolara kako bismo stvorili nova radna mesta i obogatili vas."
Međutim, vlada Grenlanda je pokrenula zabranu stranog i anonimnog političkog finansiranja, s ciljem "očuvanja političkog integriteta Grenlanda".
Grenlanđani rado posluju sa Sjedinjenim Državama, ali nisu zainteresovani da budu pripojeni: istraživanja pokazuju da se najmanje 85 odsto njih protivi toj ideji.
Kakva je danska vojska u poređenju sa američkom?
Danska je vojni patuljak.
Sjedinjene Države imaju najmoćniju vojsku na svijetu, sa više od milion i trista hiljada aktivnih pripadnika oružanih snaga.
Danska užurbano nastoji da poveća svoje odbrambene kapacitete i privuče više ljudi u vojsku, koja ima između 7.000 i 9.000 profesionalnih vojnika, ne računajući regrute na osnovnoj obuci.
Njena bezbjednost se u velikoj meri oslanjala na članstvo u NATO-u, što je Dansku, kao i veliki deo Evrope, decenijama vezivalo za Sjedinjene Države.
"Niko u Danskoj nije u zabludi da bismo mogli pokušati da branimo Grenland od Sjedinjenih Država", rekao je Mikel Runge Olesen, viši istraživač u Danskom institutu za međunarodne studije. "To bi bilo nemoguće."
Originalni članak objavio je Njujork tajms
c.2026 The New York Times Company
