Naime, američke diplomate su zamolile evropske kolege da budu spremne za trilateralni sastanak o ratu u Ukrajini. Na ovom sastanku bi Putin i Zelenski konačno sjeli za isti sto.
Ako ne dođe do iznenadnih promjena, saveznici SAD i Evropske unije saglasni su da se skup održi u Evropi, prenosi Jutarnji.
Tokom vikenda italijanska premijerka Đorđa Meloni predložila je Rim kao mjesto održavanja, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron predložio Ženevu.
Ministarstva spoljnih poslova Italije i Švajcarske već su poručila da su spremna da budu domaćini pregovora.
Vjeruje se da ukrajinski i američki predsjednik više naginju Rimu, posebno Vatikanu, dok Putinu, navodno, više odgovara Ženeva. Kao alternativne lokacije razmatraju se i Budimpešta i Helsinki.
Nedavni sastanak Trampa i Putina na Aljasci svjetskoj javnosti predstavljen je kao važan korak u postizanju mira u Ukrajini.
Na tom sastanku ova dva svjetska lidera obećala su da će Ukrajini pružiti "snažne bezbjedonosne garancije" pristane li na mirovni sporazum.
Poslije ovog sastanka dogovoren je još jedan - ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Trampa u Vašingtonu, kao i sa evropskim liderima, koji treba biti održan večeras u Vašingtonu.
Među evropskim liderima trebaju biti Makron, Melonijeva, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merc, finski predsjednik Aleksandar Stub, generalni sekretar NATO-a Mark Rute i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Svi dijelimo snažnu želju da se ovaj rat okonča na brz i pouzdan način. A mir mora biti trajan. Ne kao što je bilo prije mnogo godina, kada je Ukrajina bila primorana da se odrekne Krima i dijela našeg istoka - dijela Donbasa - a Putin ga je iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad. Ili kada su Ukrajini 1994. godine date takozvane bezbjednosne garancije, ali one nisu funkcionisale - napisao je Zelenski u svojoj objavi na platformi X, prenose Nezavise.
Međutim, Tramp je uoči razgovora sa Zelenskim i velikom delegacijom evropskih lidera najavio da će posjetiocima Bijele kuće prenijeti poruku da Zelenski mora da pristane na neke od ruskih uslova da bi se rat u Ukrajini završio, među kojima su odricanje od Krima i članstva u NATO-u.
- Ukrajinski predsjednik može odmah prekinuti rat ako to želi ili se može nastaviti boriti - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.
Naglasio je da pritom neće biti povratka Krima ni ulaska Ukrajine u NATO.
Zelenski je više puta odbacio bilo kakve teritorijalne ustupke Rusiji.
Tramp je na sastanku sa Putinom prihvatio dugogodišnji ruski stav da prekid vatre nije potreban prije konačnog mirovnog sporazuma.
Tramp i Zelenski večeras će razgovarati nasamo. Nakon toga im se treba pridružiti grupa evropskih lidera.
Melonijeva je danas naglasila važnost jedinstva zapadnih zemalja i osiguravanja suvereniteta i bezbjednosti Kijeva u svakom dogovoru sa Putinom, kako bi se okončao rat u Ukrajini koji je počeo u februaru 2022.
U Briselu, tokom sastanka "Koalicije voljnih", Zelenski je ponovio da rusko odbijanje primirja značajno otežava proces približavanja miru, prenosi RTS.
U razgovoru sa Fon der Lajenovom, Zelenski je poručio da je podrška Evrope ključna i da je neophodno očuvanje jedinstva kakvo je postojalo 2022. godine.
Ukrajinski predsjednik takođe je naglasio da osnova za mirovne pregovore treba da budu postojeće linije fronta, uz podsjećanje da Ustav Ukrajine ne dozvoljava predaju teritorija.
Podršku Kijevu potvrdila je i Francuska, koja je odbacila ideju demilitarizacije i istakla da samo snažna ukrajinska vojska može biti garant mira i odbrane evropskih vrijednosti.
Ovo je prva posjeta Zelenskog Vašingtonu nakon sukoba sa Trampom i potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom u februaru, kada su njih dvojica kritikovala ukrajinskog čelnika, jer je bio "nezahvalan".
Zelenski je juče rekao da želi čuti više o onome što su Putin i Tramp razgovarali na Aljasci.
Takođe je pozdravio ponudu Vašingtona o bezbjednosnim garancijama Ukrajini kao "istorijsku".
Tramp je rekao da je sa Putinom razgovarao o mogućnosti kolektivne odbrambene garancije za Ukrajinu u stilu NATO-a, ali bez ulaska u Savez.
Trampov izaslanik Stiv Vitkof izjavio je ranije da je Putin pristao na mogući bezbjednosni aranžman za Ukrajinu nalik NATO-u, a koji bi Ukrajini dao bezbjednosne garancije jednake članu pet NATO-a koji garantuje kolektivnu odbranu svih članica NATO-a ako je napadnuta samo jedna zemlja.
Rusija se slaže da svaki budući mirovni sporazum o Ukrajini mora pružiti bezbjednosne garancije Kijevu, ali Moskvi su takođe potrebne vjerodostojne bezbjednosne garancije, rekao je juče Mihail Uljanov, ruski izaslanik pri međunarodnim organizacijama u Beču.
Ruski predsjednik godinama se protivi ulasku Ukrajine u Alijansu.
Vitkof je u nedjelju rekao i da je Moskva pristala na "neke ustupke" u vezi sa pet ukrajinskih regija koje Rusija u potpunosti ili djelomično kontroliše, ali nije iznio detalje.
Zauzvrat, kako je izvor citirao Trampove riječi, Moskva bi pristala da "zamrzne" liniju fronta u Hersonu i Zaporožju, gdje ruske snage drže dijelove teritorija, ali ne i regionalne prijestonice.
"New York Times" prenio je u nedjelju da se Tramp nada da će Zelenski Rusima prepustiti Donbas, regiju koju je Putin naveo kao krucijalnu za sveobuhvatni mir.
Rusija je do sada insistirala da Ukrajina povuče svoje snage iz sve četiri regije kao preduslov za bilo kakav dogovor.
