Podaci o ubistvu Martina Lutera Kinga, koji nisu bili digitalizovani i decenijama su bili čuvani u vladinim arhivama, uključuju zapise FBI, CIA i druge relevantne materijale iz istrage, piše Si-Bi-Es njuz.
Kancelarija direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI) navodi da objavljeni dokumenti sadrže interne Ef-Bi-Aj dopise koji detaljno opisuju napredak istrage, kao i informacije o bivšem cimeru Džejmsu Erlu Reju, koji je kasnije priznao ubistvo Kinga.
Takođe, dokumenti obuhvataju i zapise o potrazi za Rejom, koji je pobjegao iz zemlje prije nego što je uhvaćen i osuđen.
Direktorka ODNI-a,Tulsi Gabard rekla je da su ti dokumenti prvi put objavljeni onlajn u jednoj cjelokupnoj kolekciji sa minimalnim redakcijama, premda su neki već djelimično bili dostupni kroz Zakon o slobodi informacija.
Takođe je napomenula da su Kingovi rođaci imali priliku da pregleduju dosijee prije nego što su postali javni.
Reakcije porodice Kinga bile su različite. Dvoje preživjele Luterove djece, Bernis King i Martin Luter King III, pozvali su javnost da pristupe dokumentima "sa poštovanjem", naglašavajući da je atentat na njihovog oca duboko ličan gubitak.
Bernis King je izrazila zabrinutost zbog ponovnog suočavanja sa "traumatičnim detaljima", dok je nećaka, Alveda King, podržala objavljivanje, nazivajući to "istorijskim korakom ka istini".
Rej se izjasnio krivim za ubistvo Kinga u Memfisu godinu dana nakon atentata i osuđen je na 99 godina zatvora, ali je kasnije povukao svoju krivicu i godinama je bezuspješno tražio novo suđenje. Umro je 1998. godine.
Iako je on bio osuđen za ubistvo, porodica King i neki zvaničnici smatraju da je ubistvo bilo dio šire zavjere, dok je Ministarstvo pravde u nekoliko navrata potvrdilo da je Rej djelovao sam.
Sud u Tenesiju 1999. godine presudio je da su "vladine agencije" bile umiješane u atentat, što je izazvalo dodatne teorije o učešću zvaničnika u tom atentatu.
Drugi zvanični nalazi se razlikuju. Ministarstvo pravde sprovelo je ispitivanje atentata 1977. i 2000. godine, koje je tvrdilo da je Rej bio atentator i da nije djelovao kao dio zavjere. Sedamdesetih godina prošlog vijeka, Odbor za atentate Predstavničkog doma Kongresa SAD utvrdio je da je King vjerovatno ubijen kao dio zavjere u koju je upleten Rej, ali da vlada nije bila umiješana.
Ubrzo nakon što je započeo svoj drugi mandat, Donald Tramp je naredio da se objave federalni dosijei o atentatu na predsjednika Džona F. Kenedija 1963. godine, zajedno sa ubistvima Kinga i senatora Roberta F. Kenedija 1968. godine. Dokumenta o Džonu Kenediju objavljeni su u martu, a vlada je objavila nekoliko djelova dokumenata o Robertu Kenediju počev od aprila.
(RTS)
