Dan za danom, svijet je slušao tvrdnje o pravima SAD na teritoriju, prijetnje vojnom silom i tarifama tradicionalnim evropskim saveznicima.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, koga mnogi vide kao ključnog sagovornika sposobnog da smiri Trampa, očigledno je uspio da spusti američkog predsiednika sa politički opasnog nivoa eskalacije.
Temelji za smirivanje krize možda su postavljeni prošle nedjelje, tokom posjete Vašingtonu ministara spoljnih poslova Danske i Grenlanda. Posjeta je završena sporazumom o osnivanju „radne grupe" za razgovor o budućnosti Grenlanda.
Čini se da je Rute uspio da izgladi pitanje koje je prijetilo da izazove ozbiljne potrese unutar Sjevernoatlantskog saveza. Iako detalji sporazuma još uvijek nisu poznati, mnogi se pitaju zašto je bila potrebna gotovo panična dvonedjeljna kriza da se dođe do ove tačke.
Danska već dugo govori da nema ništa protiv jačeg američkog vojnog prisustva na Grenlandu. Ako je NATO sada zaista obećao da će povećati svoje prisustvo na ostrvu i oko njega, to bi moglo donekle da uvjeri Trampa i da savez konačno ozbiljno shvata strateški značaj Grenlanda.
Prema riječima američkih zvaničnika, kako je izvijestio Njujork tajms, jedna od ideja o kojoj se razmatra jeste da Danska ustupi suverenitet nad malim djelovima Grenlanda gdje bi SAD gradile vojne baze, slično aranžmanu prema kojem Ujedinjeno Kraljevstvo ima suverene baze na Kipru.
Tramp je rekao da bi sporazum takođe uključivao pristup mineralnim resursima Grenlanda. Ni Danska ni NATO još nisu potvrdili ovu, niti druge nezvanične informacije.
NATO kaže da će se razgovori fokusirati na „osiguravanje arktičke bezbjednosti zajedničkim naporima, posebno sedam arktičkih saveznika" – SAD, Kanade, Danske, Norveške, Švedske, Finske i Islanda – s ciljem sprečavanja rasta ruskog i kineskog ekonomskog ili vojnog uticaja na Grenlandu.
Detalji sporazuma će vjerovatno uskoro biti objavljeni. Ali činjenica da je Tramp izazvao dvije nedjelje velike političke drame i osjećaja gotovo egzistencijalne krize unutar NATO-a da bi došao do ove faze neće se lako zaboraviti.
Kanadski premijer Mark Karni nazvao je situaciju „prekidom", rekavši da se stari poredak „neće vratiti". Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen govorila je o „seizmičkom pomjeranju" i pozvala na veću evropsku nezavisnost. Teško je zamisliti brz povratak na staro u pogledu odnosa između Amerike i drugih saveznika NATO-a.
