- Još uvijek čekamo spisak stranih studenata sa Harvarda kako bismo, nakon apsurdnog trošenja milijardi dolara, utvrdili koliko radikalizovanih ludaka i svih tih problematičnih likova ne bi trebalo da bude dozvoljeno da se vrate u našu zemlju - napisao je Tramp na svom nalogu na društvenim mrežama „Truth".
- Najveća prednost Harvarda je što su tražili i pronašli apsolutno najboljeg sudiju (za sebe!), ali ne brinite - država će na kraju pobijediti - dodao je.
U četvrtak je ministarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem objavila da je Harvardu ukinuto pravo da bude domaćin i upisuje strane studente. Ali sud je ubrzo obustavio mjeru, protiv koje je univerzitet podneo tužbu saveznom sudu u Masačusetsu rano u petak ujutru.
Istog dana, američki sudija je privremeno blokirao odluku Trampove administracije da ukine pravo Harvarda da upisuje strane studente. Prestižni univerzitet smatra da je to dio Trampovih širih napora da uzvrati zbog odbijanja da se „odustane od svoje akademske nezavisnosti".
Trampova administracija kritikovala je Harvard zbog odbijanja Vašingtonovog nadzora nad prijemom i zapošljavanjem studenata i fakulteta, nazivajući univerzitet žarištem antisemitizma, mjestom koje promoviše ultraprogresivne ljevičarske ideje i mjestom sa vezama sa Komunističkom partijom Kine.
Donald Tramp je juče na svojim društvenim mrežama napisao da „želi da zna ko su ti strani studenti - braneći svoju odluku da zabrani stranim studentima upis na prestižni kampus.
Trampova administracija je već smanjila podršku univerzitetu za više od dvije milijarde dolara, obustavivši neke istraživačke programe.
- Razmišljam da oduzmem tri milijarde dolara grantova od veoma antisemitskog Harvarda i raspodijelim ih profesionalnim institucijama širom zemlje. Kakva bi to bila sjajna investicija za Ameriku. I toliko potrebna! - Tramp je napisao u drugoj objavi.
Harvard je rangiran među najboljim univerzitetima na svijetu i iznjedrio je 162 dobitnika Nobelove nagrade. Ove godine dočekuje oko 6.700 „međunarodnih studenata", odnosno 27 procenata od ukupnog broja.
Naplaćuje studentima godišnju školarinu od desetina hiljada dolara.
Harvard je u grupi prestižnih univerziteta Ajvi lige. Sastoje se od osam naučno i društveno najuglednijih američkih univerziteta, koji se nalaze na sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih Država, i njihovih sportskih klubova.
Univerzitet Ajvi lige neformalno postoji od 1870-ih, formalno je osnovan 1956. godine. Oni su najstariji i najbogatiji privatni univerziteti u SAD. Pored Harvarda (1636), tu su i Jejl (1701), Pensilvanija (1740), Prinston (1746), Kolumbija (1754), Braun (1764), Dartmut (1769) i mnogo mlađi Univerzitet Kornel (1865).
