Tramp je pred Kongresom govorio rekordnih sat i 47 minuta, čime je nadmašio demokratu Bila Klintona koji je 2000. godine govorio sat i 20 minuta, piše agencija Frans pres, prenosi Index.
- Naša nacija se vratila – veća, bolja, bogatija i snažnija nego ikad prije - započeo je američki predsjednik svoje obraćanje.
- Ovo je zlatno doba Amerike - nastavio je republikanac u govoru u kojem je hvalio ono što smatra uspjesima svoje administracije, od rekordnih berzanskih indeksa i niskih cijena goriva do sprječavanja ulaska fentanila na američku teritoriju.
Tramp je ustvrdio da je SAD danas u svijetu „poštovan možda kao nikad ranije" te da „toliko pobjeđuje" da „više ne zna" šta da radi po tom pitanju. Rojters navodi da je Tramp uvažio apele savjetnika zabrinutih da bi dalji pad popularnosti mogao ugroziti već neizvjesne međuizbore za Kongres u novembru, pa je prvi sat obraćanja posvetio ekonomiji.
Ustvrdio je da je od prethodnog predsjednika Džoa Bajdena naslijedio „naciju u krizi", ekonomiju u stagnaciji s „visokom inflacijom", državu s otvorenim granicama te ratove i haos širom svijeta.
Naglasio je da je smanjio inflaciju, doveo berze na rekordne nivoe, uveo značajne poreske olakšice i snizio cijene lijekova. Republikanac smatra da je riječ o „transformaciji kakvu niko do sada nije vidio" te da je SAD sada „poštovan kao možda nikad prije".
Republikanci u Kongresu pratili su Trampove izjave ustajanjem i aplauzom, pa su tokom dugog govora to morali učiniti više od stotinu puta. Tramp je pritom komentarisao to što demokrate ne ustaju.
- Niko od njih ne ustaje. Ovi ljudi su ludi. Kažem vam, ludi su.
Ponovo je optužio demokrate za izbornu prevaru, naglasivši da je „ovo zapravo trebalo da bude njegov treći mandat, ali se čudne stvari dešavaju".
Gosti u Kongresu
Ipak, Trampovi politički protivnici u nekim su trenucima ustajali, na primjer kada je govorio u čast američkih vatrogasaca ili kada je, u kontekstu Čarlija Kirka, naglasio da u Americi nema mjesta za političko nasilje.
Govoreći o ubijenom konzervativnom aktivisti, američki predsjednik rekao je da je on doprinio velikom „rastu hrišćanstva" u SAD-u. „Volimo vjeru i volimo da je vraćamo", kazao je pred Kongresom u kojem je sjedjela i Kirkova udovica Erika Kirk.
Tramp je u domu američke demokratije ugostio i nekoliko vojnih veterana, hokejašku reprezentaciju SAD-a koja se sa Olimpijskih igara vratila sa zlatnom medaljom, kao i majku Irine Zarutske, 23-godišnjakinje izbjegle iz Ukrajine koja je ubijena u vozu u Šarlotu.
Veliki ulozi
Godišnji govor pred Kongresom imao je veliki značaj za Trampa, suočenog s padom popularnosti, zabrinutošću zbog mogućeg rata s Iranom i posljedicama objavljivanja vladinih dokumenata povezanih s osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, njegovim nekadašnjim prijateljem, u kojima se pominju i njegovi saradnici poput Hauarda Latnika, aktuelnog ministra trgovine.
Na samom početku govora Tramp je pokazao neobičnu disciplinu, uglavnom se držeći pripremljenog teksta i izbjegavajući uobičajene digresije, piše Rojters. Njegova borbena priroda ubrzo je došla do izražaja tokom rasprave o strožim mjerama protiv imigracije, što je dovelo do razmjene uvreda s nekoliko demokratskih zastupnika.
Iako je Tramp ustvrdio da inflacija „naglo pada", cijene hrane, stanovanja, osiguranja i komunalija i dalje su znatno više nego prije nekoliko godina, navodi Rojters. Najnoviji podaci objavljeni u petak pokazuju da je rast ekonomije u posljednjem kvartalu bio sporiji od očekivanog, dok je inflacija ubrzala.
Suzdržanost oko carina
Tramp je ipak bio suzdržan prema Vrhovnom sudu koji je u petak oborio njegov ključni carinski režim. Za razliku od ranijih istupa u kojima je sudije vrijeđao na ličnom nivou, predsjednik se pri ulasku u salu rukovao s četvoro prisutnih sudija, a presudu je kratko nazvao „nesretnom" i najavio da će carine vratiti drugim putem.
Iako je veći dio mandata posvetio vanjskoj politici, ta tema je dobila malo pažnje u prvih 90 minuta govora. Tramp je ponovo tvrdio da je „okončao" osam ratova, a rat između Rusije i Ukrajine jedva je pomenuo uprkos tome što je u utorak obilježena četvrta godišnjica ruske invazije.
Takođe nije ponudio jasnije planove u vezi s Iranom, usred rastuće zabrinutosti da se SAD približava vojnom sukobu s Teheranom. „Želim da riješim taj problem diplomatijom", rekao je. „Ali jedno je sigurno: nikada neću dozvoliti vodećem svjetskom sponzoru terorizma da posjeduje nuklearno oružje."
Incidenti i protesti u sali
Kada je riječ o imigraciji, Tramp je ponovio retoriku iz svoje kampanje 2024. godine, tvrdeći da su neregularni migranti odgovorni za talas nasilnog kriminala, uprkos istraživanjima koja to osporavaju.
Ankete pokazuju da većina Amerikanaca smatra da je Trampova politika suzbijanja imigracije otišla predaleko, posebno nakon što su maskirani savezni agenti u Mineapolisu ubili dvoje američkih državljana. Dok je Tramp hvalio sprovođenje zakona, demokratska zastupnica Ilhan Omar iz Mineapolisa povikala je: „Ubili ste Amerikance!"
Zastupnik Al Grin udaljen je iz sale drugu godinu zaredom nakon što je mahao transparentom s natpisom: „Crnci nijesu majmuni". Bila je to referenca na video koji je Tramp objavio na društvenim mrežama, a koji je prikazivao Baraka Obamu i Mišel Obamu u uvredljivom kontekstu. Bijela kuća je kasnije uklonila snimak, uz objašnjenje da ga je objavio član osoblja.
Ostali demokrati protestovali su suptilnije. Zastupnica Džil Tokuda nosila je bijeli sako s natpisima „priuštivost" i „zdravstvena zaštita", dok je više zastupnica nosilo oznake s natpisom „objavite dosijee", referišući se na skandal u vezi s Džefrijem Epstinom.
