Donald Tramp je u subotu rekao da vazdušni prostor iznad i oko Venecuele treba smatrati „potpuno zatvorenim", u vrijeme kada Vašington povećava pritisak na vladu predsjednika Nikolasa Madura.

Napadi SAD na brodove koji navodno prevoze drogu na Karibima traju već mjesecima, dok se američke vojne snage gomilaju u regionu. Pored toga, Tramp je odobrio tajne operacije CIA u Venecueli. Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koga Tramp optužuje da vodi narko-državu, tvrdi da je više od osam miliona ljudi izrazilo spremnost da brani svoju zemlju i pridružilo se „nacionalnom odbrambenom sistemu" nakon što je najavio mobilizaciju svih borbeno spremnih ljudi za odbranu od američkog napada. Rekao je da je više od četiri i po miliona njih već obučeno prethodnih godina i da su spremni za rat.

To su vjerovatno samo prazne prijetnje. Rojters piše, pozivajući se na šest izvora upoznatih sa vojnim sposobnostima Venecuele, da je venecuelanska vojska, koja ima ukupno oko 300.000 pripadnika u redovnim snagama i paravojnim formacijama, oslabljena nedostatkom obuke, niskim platama i dotrajalom opremom.

Drugi izvor je, s druge strane, rekao da će se odgovor na mobilizaciju mjeriti hiljadama, a ne milionima.

Trenutna eskalacija tenzija između Venecuele i SAD nije samo retorička. Obje strane izgledaju spremne da idu do kraja, a analitičari upozoravaju da bi ova tenzija mogla eskalirati iz diplomatske u stvarni rat.

Korijeni sadašnje krize sežu u 2019. godinu, kada su Sjedinjene Američke Države, u Trampovom prvom mandatu, priznale Huana Gvaida za predsjednika Venecuele i uvele Karakasu najstrože sankcije u istoriji, uključujući potpuni embargo na naftu i zamrzavanje američke imovine.

Cilj je bio svrgavanje Madura, međutim, on je preživio zahvaljujući podršci Rusije, Kine, Kube, Irana i venecuelanske vojske.

Tokom Bajdenove administracije, sankcije su donekle ublažene, dozvoljen je ograničen izvoz nafte, ali nakon spornih predsjedničkih izbora u Venecueli 2024. godine, na kojima je Maduro zvanično „pobijedio" sa 51 odsto, a opozicija tvrdi da je zapravo teško poražen, Bajden je ponovo pooštrio sankcije.

Nakon povratka u Bijelu kuću, Donald Tramp je odlučio da ode korak dalje – od „maksimalnog pritiska" do otvorenih vojnih akcija.

Ključna optužba njegove administracije je da je Maduro povezan sa kartelom „Tren de Aragua", koji su Amerikanci označili kao terorističku organizaciju. Od sredine ove godine, američke snage su izvršile nekoliko napada na brodove u Karipskom moru za koje vjeruju da se koriste za šverc droge. Vašington tvrdi da su ove aktivnosti dio operacije protiv kartela, ističući da nijedan član kartela nije bezbjedan, čak i ako je formalno šef države.

- Ovo je otvoreni imperijalistički rat Sjedinjenih Američkih Država protiv Venecuele. Ako "Jenkiji" misle da mogu da uđu ovde kao što su to uradili u Panami 1989. godine, očekuje ih vijetnamski scenario deset puta. Naši gerilci će im pretvoriti život u pakao - rekao je Nikolas Maduro prošle nedelje u jednom od svojih televizijskih obraćanja naciji.

- Maduro je narko-terorista koji uništava svoju zemlju. Uklonićemo ga, mirno ako možemo, silom ako moramo - odgovorio je Tramp. U slučaju rata, to bi bila bitka između dva neravnopravna protivnika, pri čemu bi američka vojska bila u svakom pogledu jača, bolje opremljena i bolje obučena. Venecuela planira da organizuje otpor gerilskog stila u slučaju američkog vazdušnog ili kopnenog napada, prema izvorima i dokumentima o planiranju koje je Rojters vidio. Plan se naziva „produženi otpor" i uključivao bi male vojne jedinice na više od 280 lokacija koje bi sprovodile sabotaže i druge gerilske taktike.

Druga strategija, nazvana „anarhizacija", koristila bi obavještajne službe i naoružane pristalice vladajuće stranke da bi stvorila haos u glavnom gradu Karakasu i učinila Venecuelu neupravljivom, rekli su izvori.

Tramp objavio da je zatvoren vazdušni prostor iznad Venecuele

Analitičari navode da je najveći problem venecuelanske vojske to što je izuzetno politizovana i da njena glavna uloga dugo vremena nije priprema za konvencionalni rat već održavanje Madurovog režima.

- Ovo je najopasniji trenutak u Latinskoj Americi od Kubanske raketne krize - navode analitičari.

Andrej Serbin Pont, stručnjak za odbranu i bezbjednost iz Instituta Kris, kaže da Maduro teško može računati na vojnu pomoć saveznika poput Kine ili Rusije.

- On sada pokušava da odvrati napad, najavljujući haos i prijeteći da će venecuelansko oružje završiti u rukama naoružanih grupa, gerilaca i paravojnih formacija, čak i van granica Venecuele - kaže Pont.

Neki analitičari smatraju da upravo zato postoji strateški rizik za SAD, jer direktna intervencija može destabilizovati region, povećati migracije i antiameričko raspoloženje.

Nikolas Berns, bivši podsekretar Stejt departmenta, smatra da su posljedice moguće eskalacije i rata potcijenjene.

- Ovo je najopasniji trenutak u Latinskoj Americi od Kubanske raketne krize. Ako dođe do invazije i svrgavanja Madura, Rusija i Kina se neće direktno miješati, već će odgovoriti asimetrično, prije svega sajber napadima. I to će proključati u svim okolnim državama – niko ne želi Madura, ali niko ne želi ni američku intervenciju - rekao je on.