Dok se potrošači u Sjedinjenim Američkim Državama žale na povećanje cijena hrane, u Latinskoj Americi one padaju, što ima veze i sa Trampovom carinskom politikom, piše Dojče Vele.
U supermarketu u aveniji Bolivar u Rio de Žaneiru kupci su iznenađeni cijenama kafe i mesa koje su osjetno niže nego ranije, prenosi Capital.ba.
- Najzad jedna dobra vijest u ovim teškim vremenima - rekla je za DW Žilijen Freitas, čiju ocjenu potvrđuje i aktuelno istraživanje Instituta za statistiku i socioekonomske studije (Dieese) i Nacionalnog snabdjevačkog društva (Conab), prenosi Mina.
Prema tom istraživanju, cijene osnovnih namirnica u avgustu su u poređenju sa julom pale u 24 od 27 glavnih gradova brazilskih saveznih država. Namirnice poput paradajza, mesa, pirinča i kafe postale su jeftinije.
- U poljoprivredi živimo od ciklusa. Kod kafe smo, na primjer, imali dobru žetvu, što je naravno povećalo ponudu i oborilo cijene. Sa mesom je slično: ciklus stočarstva je trenutno u fazi visokog prinosa tovne stoke, pa domaće tržište osjeća pad cijena - objasnio je za DW Leandro Dijaz sa brazilske platforme AgroDeri.
On je dodao da tu postoji još jedan faktor, a to su carine SAD na brazilske proizvode.
- Previsoke carine izazivaju inflaciju u zemlji i koče konkurentnost u inostranstvu - rekao je Dijaz.
Drugim riječima, potrošači u SAD trenutno osjećaju rast cijena hrane na koju je Vašington uveo carine. Obrnuto, u zemljama porijekla cijene tih proizvoda padaju.
- U Brazilu imamo kratkoročni efekat zbog carina na ravnotežu između ponude i potražnje kod artikala koji podliježu carinama, dakle kafe i mesa - rekao je ekonomista Daglas Eustakio iz Grupo Boticario.
Proizvodi koji su djelimično ili potpuno bili namijenjeni američkom tržištu, zbog carina sada ostaju u Brazilu. Taj višak snabdijeva domaće tržište.
Kod mesa pad cijena traje nešto duže, ali su one tokom sedmica i mjeseci već opale.
Sličan efekat kao u Brazilu primijećen je i u Meksiku. Tamo je paradajz postao jeftiniji.
Predsjednik regionalnog Udruženja stočara sjevera, Havijer Rejes Eskamija, rekao je za portal Milenio da u regionu postoji visoka proizvodnja.
- Proizvođači sa sjevera zemlje pokušavaju da je prodaju u centralnim saveznim državama umjesto da je izvoze u SAD, pa cijena pada - kazao je Eskamija.
Dok se potrošači u zemljama izvoznicama, kao što su Brazil i Meksiko, kratkoročno mogu radovati nižim cijenama, carine bi dugoročno mogle imati negativne posljedice, smatra brazilska ekonomistkinja Dirlen Silva.
- Ako proizvođač izgubi pristup važnom tržištu poput američkog, nema više podsticaj da investira - navela je Silva.
To znači manje tehnologije, manju produktivnost, pa čak i gubitak kvaliteta. Vremenom bi proizvodnja mogla opasti, a cijene ponovo porasti, što bi onda išlo na štetu domaćih potrošača.
