Štrajkovi na bazarima i demonstracije u kurdskim regijama na zapadu Irana i drugim gradovima, rano juče, prerasli su u veće demonstracije, nakon potaknuti pozivom vođe opozicije bivšeg prijestolonasljednika Reze Pahlavija.
Radi se o najvećoj demonstraciji javnog prkosa u Iranu od ustanka 2022, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Snimci pokazuju brutalne obračune, ali su demonstranti pokrenuli odlučnije taktike u kojima se direktno sukobljavaju sa bezbjednosnim snagama i pale policijska i paravojna uporišta Basidža.
Organizacija "Iran Human Rights", sa sjedištem u Norveškoj, izvijestila je o najmanje 45 ubijenih učesnika protesta do juče i više od dvije hiljade hapšenja.
Organizacije "Amnesty International" i "Human Rights Watch", u zajedničkoj izjavi od juče, optužile su iranske snage za "nezakonitu upotrebu sile i oružja i masovna proizvoljna hapšenja".
Vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei obratio se danas pristalicama rekavši da su "saboteri i agitator uništili zgrade u zemlji kako bi udovoljili" američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Dodao je da Tramp ima "krv Iranaca na rukama" nakon američkih napada na Iran u junu i da će američki vođa biti "svrgnut".
Trump je 2. januara rekao da će Vašington intervenisati u Iranu ukoliko bude ubistava demonstranata, poručujući u objavi na Truth Social da su spremni za akciju.
On je ponovio taj stav kasno sinoć, kada je u radijskom intervjuu kazao da je iranskim vlastima "vrlo snažno rečeno, da će ako to učine (ubijaju demonstrante), platiti paklenu cijenu", prenosi MINA.
Prorežimski skupovi u znak podrške Islamskoj Republici mogli bi uslijediti nakon molitve danas, uz snažno praćenje državnih medija. Takođe, očekivalo se i televizijsko obraćanje vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija.
U sumrak se očekuju ponovni protesti protiv vladajućeg establišmenta.
Talas protesta, koji je započeo 28. decembra na teheranskom Velikom bazaru, brzo se proširio na desetine gradova. Do sinoć, videozapisi su stizali iz gotovo svih krajeva zemlje, prikazujući mase kako skandiraju i marširaju.
Iranske vlasti su prvo smanjile brzinu interneta širom zemlje, prije nego što su danas, nešto iza 22 sata po lokalnom vremenu, gotovo u potpunosti prekinule snabdijevanje električnom energijom, prekidajući i telefonske linije.
Nemiri su u početku bili podstaknuti ekonomskim problemima prije nego što su prerasli u proteste protiv establišmenta. Videozapisi koji su objavljivani na društvenim mrežama tokom protekle preko noći prikazuju proteste čak i u bogatom teheranskom naselju Saadatabat.
Zbog prekida u komunikacijama, vijesti polako pristižu, ali američki i evropski zvaničnici usmjerili su pažnju na haos u Iranu.
Stejt Dipratment objavio je na mreži X da je "režim Islamske Republike isključivanjem interneta pokušao utišati glas iranskog naroda, ali da se njihova volja ne može ugasiti jednim potezom prekidača".
