To je oko 60.000 više nego na kraju 2023. - i najviše od 1950-ih godina.

Tu su uračunait i svi ljudi bez obzira na njihov boravišni status, koji trenutno traže zaštitu u Njemačkoj iz humanitarnih razloga, od tražilaca azila, priznatih izbjeglica, pa do osoba koje su privremeno tolerisane, sa duldungom. Od 3,48 miliona izbjeglica, oko 1,18 miliona su izbjeglice iz Ukrajine, prenosi Dojče vele.

Zbog deportacija i dobrovoljnih odlazaka, broj ljudi koji su obavezni da napuste Njemačku je u opadanju, navedeno je dalje u odgovoru Ljevici. Sredinom 2024. statistika je zabljelžila 226.882 osobe sa obavezom napuštanja zemlje, što je 15.760 manje nego krajem 2023. godine.

Oni moraju da napuste Njemačku, ali se tolerišu, tj imaju duldung – jer ne mogu da budu deportovani u zemlju porekla.

Imajući u vidu ove podatke, portparolka Ljevice za pitanja migracija u Bundestagu, Klara Binger, kritikovala je debatu o migraciji u Njemačkoj.

- U Njemačkoj sada živi skoro 3,5 miliona izbjeglica, od kojih mnogi već decenijama, a to je samo četiri procenta stanovništva -  rekla je Bünger za „Noje Osnabricker cajtung“.

Debata o migracijama u Njemačkoj se zaoštrila nakon napada nožem u Zolingenu krajem avgusta u kojem je bilo mrtvih i povrijeđenih.

Savezna vlada je predložila, između ostalog, mjere protiv nasilnog islamizma i značajno pooštravanje zakona o boravku i azilu. Pored toga, uvedene su granične kontrole sa svim susjednim državama. Međutim, konzervativna opoziciona Unija CDU i CSU time nije zadovoljna i hoće još oštrije mjere.