Ovaj incident nije bio izolovan slučaj, već primjer nove strategije u kojoj Ukrajina koristi vještačku inteligenciju (AI) kako bi omogućila dronovima da međusobno koordinišu napade – nagovještavajući tako budućnost ratovanja, izvještava The Wall Street Journal.
Budućnost ratovanja dronovima:
Vojni stručnjaci slažu se da tehnologija rojeva predstavlja sledeću fazu u ratovanju bespilotnim letjelicama. Njena moć leži u mogućnosti istovremene upotrebe desetina, stotina, pa čak i hiljada dronova, koji bi mogli preplaviti odbranu bilo koje mete – od čitavog grada do pojedinačnih vojnih ciljeva, prenosi Nova.rs.
Prema riječima visokog ukrajinskog zvaničnika i kompanije koja stoji iza softvera, Ukrajina već gotovo godinu dana sprovodi napade rojevima dronova. Analitičari ističu da je ovo prva poznata rutinska primena ove tehnologije u borbi, što potvrđuje vodeću poziciju Ukrajine u razvoju ratovanja dronovima.
Spoj vještačke inteligencije i bespilotnih letjelica.
Tehnologija rojeva objedinjuje dvije ključne sile modernog ratovanja: AI i dronove. Kompanije i vojske širom svijeta razvijaju softver koji omogućava dronovima da međusobno komuniciraju i koordiniraju se nakon lansiranja.
Međutim, upotreba vještačke inteligencije na bojištu otvara i ozbiljna etička pitanja, posebno strah da bi mašine mogle samostalno odlučivati o sudbini vojnika i civila.
Ukrajinska primjena u praksi:
Dronovi korišćeni u nedavnom ukrajinskom napadu opremljeni su tehnologijom kompanije Swarmer. Softver omogućava dronovima da sami odluče koji će prvi napasti i da se prilagođavaju situaciji – na primjer, ako jednom od njih ponestane baterije.
- Vi postavite metu, a dronovi rade ostalo. Rade zajedno, prilagođavaju se - rekao je izvršni direktor Swarmera, Serhi Kuprijenko. Tehnologija je prvi put korišćena prije oko godinu dana za postavljanje mina, a od tada se primenjuje u napadima na ruske vojnike, opremu i infrastrukturu.
Jedan ukrajinski oficir potvrdio je da je njegova jedinica koristila ovu tehnologiju više od stotinu puta, a druge jedinice takođe raspolažu dronovima sa istim softverom. Iako se najčešće koriste po tri drona istovremeno, zabilježeni su napadi sa osam letjelica, a Kuprijenko je naveo da je softver testiran i sa grupom od čak 25 dronova.
Efikasnost i ušteda resursa:
Tipična operacija uključuje jednog izviđačkog drona i dvije letjelice naoružane bombama. Operater zadaje metu i naređuje napad, dok izviđački dron mapira rutu. Nakon toga, dronovi bombarderi sami odlučuju kada i koji od njih ispusti bombe.
Za ovakve misije potrebne su tri osobe: planer, operater i navigator. Bez softvera za rojeve, bilo bi potrebno devet ljudi. Ova tehnologija štedi vrijeme i oslobađa osoblje za druge zadatke, što je od ključnog značaja za Ukrajinu koja se bori protiv brojčano nadmoćnijeg neprijatelja.
- Ne trebate zasebnog pilota za svaki dron, jedan pilot može upravljati mnogim dronovima - dodao je Kuprijenko.
Manji broj operatera pojednostavljuje koordinaciju, a međusobna komunikacija dronova smanjuje rizik od neprijateljskog ometanja signala.
Globalna trka i tehnički izazovi:
Iako ukrajinske operacije još ne dostižu nivo punog roja, koji bi uključivao stotine dronova, istraživači ističu da je čak i mala autonomna koordinacija impresivna. Kompanija Swarmer planira testiranje roja sa više od 100 dronova.
Sličnu tehnologiju razvijaju i SAD, Kina, Francuska, Rusija i Južna Koreja, ali redovna borbena primena još nije zabilježena. Održavanje stabilne komunikacije među dronovima i dalje je veliki izazov, a početni testovi Swarmera pokazali su probleme poput preopterećenja mreže zbog velike razmene podataka. Troškovi tehnologije takođe su visoki, što predstavlja izazov za Ukrajinu koja koristi veliki broj dronova.
Etika i ljudska kontrola:
Rastuća upotreba AI u ratovanju otvara etička pitanja. Ujedinjeni narodi pozvali su na regulaciju autonomnog smrtonosnog oružja, dok SAD i saveznici insistiraju da u „lancu odlučivanja" mora biti čovjek.
Iz Swarmera poručuju da konačnu odluku o napadu uvjek donosi čovjek. „Decenijama se priča o potencijalu rojeva dronova da promjene ratovanje. Do sada su ostali više proročanstvo nego stvarnost", zaključuje stručnjak Zak Kalenborn sa Kraljevskog koledža u Londonu.
