Sistem Golfske struje mogao bi da se uruši već 2025. godine, što bi ostavilo katastrofalne posljedice na klimu, predviđa nova studija naučnika sa Univerziteta u Kopenhagenu.

Golfska struja, dio je vitalnog sistema okeanskih struja poznatog kao Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija (AMOC), a do kolapsa u vremenskom okviru između 2025. i 2095. godine, došlo bi ukoliko se ne smanje globalne emisije ugljenika, procjenjuje se u studiji, prenose Nezavisne.

- Mislim da bi trebalo da budemo veoma zabrinuti. Ovo bi bila veoma velika promjena. AMOC nije prekidan već 12.000 godina - rekao je za “The Guardian” profesor Piter Ditlevsen sa Univerziteta u Kopenhagenu u Danskoj, koji je predvodio novu studiju.

Sa druge strane, postoje i naučnici koji nisu saglasni sa ovakvim predviđanjem. Na primjer, najnoviji izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pokazuje da postoji mala vjerovatnoća da će se sistem okeanskih struja urušiti tako brzo. Ali čemu bismo svjedočili ukoliko do takvog scenarija ipak dođe?

Kakav uticaj Golfska struja ima na klimu?

Toplota koja se prenosi okeanskim strujama veoma je važna u kontekstu lokalnih klimatskih uslova, a najveći uticaj na to ima upravo Golfska struja koja se kreće putanjom istočne obale SAD-a, preko sjevernog Atlanskog okeana, pa sve do sjeverozapadne Evrope.

Meteorološkinja “Euronews Srbija” Ljubica Gojković objašnjava da je problem, koji naučnici prognoziraju da će nastati, to što Golfska struja zapravo neće u potpunosti nestati, već će se zadržati oko Sjeverne Amerike.

To će značiti da će oblast Sjeverne Amerike imati jače uragane, koji će biti intenzivniji i sa sobom će nositi veću količinu padavina, jer će se sva topla voda zadržavati u ovoj oblasti, odnosno neće stizati do Evrope”, kaže Gojković.

Ukoliko topla voda ne stiže do Evrope, Gojković kaže da to prouzrokuje promjenu ekosistema samih okeana, pošto voda sa sobom, osim toplote, nosi i hranljive materije. Sve životinje prate Golfsku struju kada putuju ka Evropi, zbog čega bi, između ostalog, mogao biti poremećen sistem lova i ribolova.

- Osim toga, ukoliko dođe do zahlađenja vode u oblasti Velike Britanije i Skandinavije ovo će značiti suvlje zime, pošto toplija voda podrazumjeva veću količinu vodene pare u vazduhu. U suštini, imaćemo suvlje i hladnije zime, ali u isto vrijeme i suvlja i toplija ljeta. Nećemo imati globalno ledeno doba - ističe Gojković.

Posljednji put Golfska stuja “nestala” je prije oko 12.000 godina, a Gojković kaže da se to desilo u vrijeme velikog ledenog doba, koje se prekinulo tako što je došlo do porasta globalne temperature. Tada je došlo do jačanja, odnosno formiranja Golfske struje ka Sjeveru, što je ubrzalo otapanje.

- Međutim, postoje uzročnoposljedične veze između toplije vode, saliniteta i poniranja vode u dubinu. S obzirom na to da imamo globalno zagrijavanje koje otapa led sa Grenlanda i Sjevernog pola, to smanjuje salinitet, pošto se slatka voda oslobađa - dodaje Gojković.

Kako kaže, smanjenje saliniteta mijenja gustinu vode koja ponire na veće dubine, a to znači da se zadržava u oblasti Sjeverne Amerike, dok hladnija voda stiže do Evrope.

- Prvi put kada je zabilježeno da Golfska struja usporava bilo je 2018. godine. Od tada smo primjetili drugačija ljeta, bila su toplija, imali smo češće toplije talase, ali zavisi i koje dijelove Evrope posmatramo. Na primjer, zime su u Velikoj Britaniji bile drugačije, bilo je više padavina, nešto se mijenja - rekla je Gojković.

Takođe, napominje da je važno znati da Golfska struja neće nestati, već usporiti i dodaje da su proračuni zabrinjavajući, ali da je još uvijek neizvesno šta nas čeka 2025. godine.

- Izvjesno je da što se više leda topi, ona će biti sve sporija i manje će toplote nositi sa sobom, to znači promjenu globalne atmosferske cirkulacije, kao i promjenu vodenih struja širom planete - zaključuje Gojković.