Odluka dolazi u trenutku ekstremne političke i vojne krize u Karakasu, čiji su uzrok - kako zvaničnici u Karakasu tvrde - spoljni napadi i ugrožavanje teritorijalnog suvereniteta.
Prema objavljenom dekretu, Venecuelanske nacionalne oružane snage su u potpunosti aktivirane širom zemlje, a državna infrastruktura i industrijski kompleksi biće stavljeni pod pojačan vojni nadzor. Posebno je naglašeno da će naftni sektor, koji je strateški stub venecuelanske ekonomije, biti militarizovan, a radnici u tim preduzećima privremeno podložni vojnom režimu rada.
Zvanični Karakas navodi da je mobilizacija neophodna da bi se odvratile, kako navode, prijetnje „strane agresije" i intervencije u unutrašnje poslove zemlje, te je pojačana bezbjednost na kopnu, moru i vazduhu.
Ovim potezom venecuelanska vlast nastavlja davanje prednosti kontroli nad prirodnim resursima - prije svega nafti - u uslovima sve većeg spoljnog pritiska. Ovo se poklapa sa najnovijim razvojem događaja u regionu: tokom proteklog vikenda Sjedinjene Američke Države sprovele su vojnu operaciju visokog rizika u Venecueli, tokom koje je uhapšen venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro i prebačen u Njujork gde će odgovarati po optužbama za navodni šverc droge i oružja, navode američki izvori.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će SAD privremeno upravljati Venecuelom i iskoristiti naftu te zemlje u cilju „jeftinijeg snabdijevanja svjetskog tržišta" i popravke infrastrukture. Ova najavljena uloga u upravljanju venecuelanskim resursima izazvala je oštre reakcije međunarodnih aktera, uključujući kritike iz Evrope i Latinske Amerike, koji je okarakterisali kao „opasan presedan protiv međunarodnog prava".
Nestabilnost u Venecueli, koja ima najveće dokazane nafne rezerve na svijetu, već je dovela do poremećaja u izvoza i operacijama državne kompanije PDVSA. Analitičari upozoravaju da se izvoz nafte značajno smanjio uprkos ogromnim rezervama, a da će nestabilnost i nesporazum oko upravljanja proizvodnjom dodatno otežati oporavak industrije.
U međuvremenu, američka administracija takođe je nedavno uvela sankcije za nekoliko trgovaca naftom za koje tvrdi da učestvuju u isporukama venecuelanske nafte, što dodatno podiže ulog u tenzijama između Karakasa i Vašingtona.
Reakcije na mobilizaciju i američku akciju bile su mješovite: neki lideri Latinske Amerike oštro su osudili intervenciju kao kršenje suvereniteta i međunarodnog prava, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog mogućeg poremećaja bezbjednosti u regionu.
