Naučnici su objavili prve snimke iz vazduha ogromnog ledenog brega koji se u januaru odlomio sa ledene police Antarktika. A81, santa leda veličine Londona, odvojila se od Brunt Ridža ranije ove godine, deceniju nakon što su se pojavile prve pukotine.

„Ledeni brijeg ove veličine će imati veliki uticaj na okeanske eko-sisteme, koji su dom bogatstvu raznovrsnih morskih životinja. Ovi uticaji mogu biti i pozitivni i negativni“, objasnio je ekolog Geraint Tarling, a prenosi Science Alert. 

Fotografija iz vazduha koju je napravio British Antarctic Survei (BAS) pokazuje koliko je zaista masivan ovaj ledeni blok, koji čak i kada se gleda sa visine u vazduhu, izgleda kao beskrajni smrznuti list. Ali ono što možemo da vidimo je još uvijek samo djelić ukupnog ledenog brega, sa većinom njegove mase koja se proteže stotinama metara u dubinu. 

Zbog odvajanja ledenog brijega, BAS je morao da pomjeri cijelu istraživačku stanicu kako ne bi završila da pluta u moru. Tako je 2016. godine, kada su satelitski podaci pokazali da se pukotina širi, pomjerio je istraživačku stanicu Halej za 23 kilometra.  

Istraživači ostaju na stanici tokom leta na Antarktiku, koje traje od novembra do marta, a ostatak godine provode u britanskom univerzitetskom gradu Kembridžu, gdje posmatraju oblast koristeći satelitske snimke ESA i NASA, evropskih i američkih svemirske agencije i njemački satelit TerraSAR. Ks. Prema BAS-u, ledena polica Brunt je jedna od najposjećenijih ledenih ploča na zemlji. 

A81 sada plovi oko 150 kilometara od mjesta gdje se nekada spajao sa polarnim kontinentom. „Kako se ledeni brijeg topi, on će osloboditi mnogo hranljivih materija koje bi mogle pogodovati rastu mikroskopskih biljaka kao što je fitoplankton u osnovi okeanskog lanca ishrane“, rekao je Tarling iz BAS-a. 

„Negativna strana je to što se pri tako velikom topljenju u okean baca mnogo slatke vode, što smanjuje nivo saliniteta i čini vodu nepogodnom za mnoge fitoplankton i zooplankton, što bi opet moglo da utiče na dalji lanac ishrane – ribe, ptice, foke i kitovi“, dodao je on. 

BAS nastavlja da pažljivo prati A81 zajedno sa drugim ledenim bregovima u toj oblasti, uključujući A76a, kako bi bio u toku sa svim rizicima koje ovi otcijepljeni ledeni pokrivači mogu predstavljati. Očekuje se da će A81 pratiti Antarktičku obalnu struju, ali A76a skreće ka nekim ostrvima. A76a je trenutno najveći plutajući ledeni breg na Zemlji, dvostruko veći od A81. 

"Čini se da bi A76a mogao da završi na svom putu zapadno od Južne Džordžije. Naša glavna briga u ovom trenutku je potencijalni rizik za plovila u regionu jer ledeni brijeg počinje da se raspada na manje komade", rekao je ekolog Mark Belčir sa juga Vlada Gruzije. 

Veličina ledene formacije A81 je otprilike veličine Londona sa predgrađima. Istraživači su rekli da ne vjeruju da su klimatske promjene odgovorne za prekid kao u nekim slučajevima prethodnih godina. "Ovaj događaj raspada je bio očekivan i dio je prirodnog ponašanja ledenog pojasa Brunt. Nije povezan sa klimatskim promjenama", rekao je glaciolog BAS Dominik Hodžson. 

Pukotina u ledenom pokrivaču, koju su istraživači nazvali Chasm-1, otkrivena je prije mnogo godina i od tada se širila sve dok se komad leda konačno nije otkinuo. Očekuje se da će morska struja nositi ledeni brijeg duž antarktičke obale, kao što se desilo sa prethodnim velikim ledenim bregovima.