Više od polovine velikih svjetskih jezera i rezervoara gubi vodu i presušuje još od ranih devedesetih, uglavnom zbog globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena, što pojačava zabrinutost u pogledu potrebe za vodom za poljoprivredu, hidroenergiju i ljudsku potrošnju, pokazala je nova studija koju je u četvrtak objavio međunarodni istraživački tim u časopisu Science.
Naučnici su objavili da su neki od najvažnijih svjetskih izvora slatke vode – od Kaspijskog mora između Evrope i Azije do južnoameričkog jezera Titikaka – postepeno gubili vodu kumulativnom stopom od oko 22 gigatona godišnje tokom gotovo 30 godina, što je oko 17 puta više od volumena jezera Mead, najvećeg rezervoara u Sjedinjenim Državama.
Istakli su da je isušivanje velikim dijelom prouzrokovano globalnim zagrijavanjem i ljudskim aktivnostima, a rezultate istraživanja temelje na podacima koje su satelitskim snimcima prikupili između 1992. i 2020. godine.
Istraživački tim, koji je predvodio hidrolog Fangfang Jao sa Univerziteta Kolorado, satelitska je mjerenja kombinovao s mjerenjem promjena nivoa vode u gotovo 2000 najvećih svjetskih jezera i rezervoara.
Prirodna jezera i rezervoari čuvaju oko 87 odsto slatke vode na Zemlji
Naučnici podsjećaju da prirodna jezera i rezervoari čuvaju oko 87 ojsto slatke vode na Zemlji, premda prekrivaju tek tri ojsto površine planeta. Upozorili su da su u mnogim slučajevima ti rezervoari vode ugroženi.
Otkrili su da su neodrživo ljudsko korištenje, promjene u količini padavina i oticanju vode, sedimentacija i sve veće temperature rezultovali padom nivoa jezera na globalnom nivou, pri čemu je pad primijećen u 53 odsto jezera u razdoblju od 1992. do 2020.
Direktno pogođeno dvije milijarde stanovnika
Gotovo dvije milijarde ljudi, stanovnika jezerskog bazena koji se postupno isušuje, direktno je pogođeno, a brojni su se regioni u svijetu posljednjih godina suočili s nestašicama vode.
Španija je nedavno izvijestila da su rezervoari u sjeveroistočnoj regiji Kataloniji puni samo oko 26 odsto nakon višemjesečne suše.
Godine 2022. ta je brojka iznosila 58 odsto.
I u Italiji je nedavno zabildežen neuobičajeno nizak vodostaj jezera Garda. U poređenju sa istim razdobljem 2022, nivo je niži za čak 50 odsto.
Studije sprovedene posljednjih godina ukazuju na to da se volumeni jezera širom svijeta konstantno smanjuju, a kao glavni činilac navode klimatske promjene.
Pogubne su i ljudske aktivnosti, poput upravljanja akumulacijskim jezerima, crpljenja vode i izmjena u korišćenju zemljišta.
Ali, naučnici kažu da je teško precizno odrediti kakav kratkoročan i dugoročan uticaj na globalnom nivou na vodu u jezerima i rezervoarima imaju klimatske fluktuacije.
Spriječiti globalno zagrijavanje
Naučnici i aktivisti već dugo upozoravaju na to da je neophodno potrebno spriječiti globalno zagrijavanje iznad 1,5 Celzijusovih stepeni da bi se izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena. Svijet se trenutno zagrijeva brzinom od oko 1,1C.
Studija objavljena u četvrtak otkrila je da je neodrživo ljudsko korišćenje isušilo više jezera, poput Aralskog jezera u centralnoj Aziji i Mrtvog mora na Bliskom istoku, a i jezera u Avganistanu, Egiptu i Mongoliji pogođena su sve višim temperaturama.
Klimatolozi uopšteno misle da će sušna područja u svijetu postati još suša zbog klimatskih promjena, a vlažna će područja biti sve vlažnija, ali studija ukazuje na znatan gubitak vode čak i u vlažnim regionima.
„Ovo se ne smije zanemariti“, upozorio je Jao.
