U vrlo uznemirenom trgovanju na Vol stritu u četvrtak, indeksi akcija su porasli pošto su investitore uvjerila uvjeravanja američkog ministra finansija Dženet Jelen da će biti preduzete mjere da se depoziti u bankama očuvaju bezbjednim.

Indeks Dau Džons porastao je u četvrtak za 0,23 odsto, na 32.105 poena, S&P 500 za 0,30 odsto, na 3.948 poena, a Nasdak indeks za 1,01 odsto, na 11.787 poena. Sva tri američka berzanska indeksa su u posljednjem satu trgovanja promijenila pravac i završila na pozitivnoj teritoriji, poslije Jeleninih izjava u Kongresu.

Ministar je na saslušanju u parlamentu naveo da su regulatori spremni da preduzmu dalje akcije za stabilizaciju američkih banaka. Time je donekle smirio investitore nakon propasti dvije regionalne banke u SAD.

Međutim, povećanje kamatnih stopa od strane centralnih banaka u zapadnom svijetu kako bi se obuzdala neumjerena inflacija, opteretila je bankarski sektor, što se najbolje vidi u kolapsu Silicijumske doline i Signature banke. Investitori su stoga i dalje zabrinuti zbog situacije u američkim regionalnim bankama.

Indeks bankarskog sektora S&P 500 pao je u četvrtak 1,2 odsto, na najniži nivo od novembra 2020. godine, i sada je za više od 40 odsto niži od svog rekordnog nivoa iz februara 2022. Od 11 najvažnijih sektora u S&P 500, samo komunikacije i tehnologija završila trgovanje u plusu.

- Gledate tržište i vidite da brzo mijenja pravac u kratkoročnom periodu na osnovu tumačenja pojedinačnih učesnika na tržištu onoga što je neko rekao i kako to utiče na njihovo trgovanje. U cjelini, tržište nam govori da postoji mnogo različitih načina da se tumači sve što je rečeno - kaže Tomas Martin iz Globalt Investmentsa.

A na evropskim berzama većina najvažnijih indeksa je pala u četvrtak, nakon što je britanska centralna banka podigla kamatne stope za 0,25 procentnih poena. Londonski FTSE indeks skliznuo je za 0,89 odsto, na 7.499 poena, a frankfurtski DAKS za 0,04 odsto, na 15.210 poena. Pariski CAC je ojačao, s druge strane, za 0,11 odsto, na 7.139 poena.