Volodimir Zelenski / - SHUTTERSTOCK
23/01/2025 u 09:47 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Zelenski: Potrebne mirovne snage od 200.000 ljudi za podršku sporazuma o prekidu vatre

Kako je američki predsjednik Donald Tramp pojačao pozive za mirovni sporazum u Ukrajini, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio je ideju o evropskim mirovnim snagama od 200.000 ljudi, ali je insistirao da bi američko vođstvo u takvom poduhvatu bilo ključno za njegov uspjeh, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Na pitanje tokom panel diskusije 22. januara o veličini mirovnih snaga potrebnih za osiguranje budućeg sporazuma o prekidu vatre s Rusijom, Zelenski je rekao: "Od svih Evropljana? 200.000, to je minimum. To je minimum, inače je ništa."

Zelenski, govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, rekao je da bi takav kontingent bio samo dio ukupnih sigurnosnih garancija koje bi Kijev trebao ako ikada započnu pregovori o prekidu vatre s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Zasebno, Zelenski je rekao za Blumberg da bi bilo koje mirovne snage bile učinkovite, moraju uključivati američke trupe.

- Ne može bez Sjedinjenih Država - rekao je glavnom uredniku Blumberga, Džonu Miklvejtu.

"Čak i ako neki evropski prijatelji misle da može, ne, ne može. Niko neće riskirati bez Sjedinjenih Država."

"Prvo, niko neće riskirati bez Sjedinjenih Država. Drugo, to može podijeliti NATO, podijeliti Sjedinjene Države i Evropsku uniju. To je Putinov san da podijeli ovaj savez."

Mirovne snage od 200.000 ljudi bile bi neviđen napor za Evropu, mnogo veći od pojedinačnih snaga većine nacija. Međunarodna misija pod vođstvom NATO-a u Bosni i Hercegovini dostigla je vrhunac 1996. godine sa 60.000 vojnika, od kojih je otprilike trećina bila iz Sjedinjenih Država.

Volker: Tramp odlučan da okonča rat u Ukrajini

Zelenski je rekao da bi bile potrebne tako velike međunarodne snage s obzirom na to da ruska vojska broji više od 1,5 miliona ljudi, dok Ukrajina ima samo polovinu tog broja.

Razmještanje stranog vojnog kontingenta u Ukrajini se razmatra s državama koje bi mogle biti voljne učestvovati, rekao je Zelenski tokom konferencije za novinare s britanskim premijerom Keirom Starmerom 16. januara.

Britanska štampa je također izvijestila da su Starmer i francuski predsjednik Emanuel Makron razgovarali o slanju vojnika u Ukrajinu kao mirovnih snaga nakon bilo kakvog sporazuma o okončanju rata.

Zelenski je također ponovio Trampove izjave da bi kineski lider Si Đingping mogao pomoći da se "pritisne" Rusija da postigne mir.

"Ali ne bez nas – to je važno", dodao je, misleći na bilo koji mirovni sporazum.

Zelenski je rekao da je njegov tim "trenutno u procesu" organizovanja sastanka licem u lice s Trampom, koji je 20. januara ponovno stupio na dužnost predsjednika SAD-a.

Tramp bi se trebao obratiti okupljenima na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 23. januara putem video linka.

Komentari Zelenskog uslijedili su nakon što je Tramp protekla tri dana iznio neke od najkritičnijih javnih primjedbi na račun Putina, o kojem je često govorio s divljenjem.

Rusija zaprijetila Trampu zbog Panamskog kanala: Ni ne pomišljajte na to

Dana 22. januara, Tramp je, prozivajući svog ruskog kolegu po imenu, upozorio Moskvu da se suočava s novim "visokim" tarifama, porezima i sankcijama ako brzo ne okonča svoju punu invaziju na Ukrajinu.

Dan ranije, sugerisao je da će uvesti dodatne sankcije Rusiji ako Putin ne prihvati mirovne pregovore za okončanje rata.

A 20. januara, prvog dana svog novog mandata, Tramp je rekao da Putin "uništava" Rusiju odbijajući sklopiti sporazum za okončanje rata.

- Trebao bi sklopiti sporazum. Mislim da uništava Rusiju time što ne sklapa sporazum - rekao je Tramp.

"Mislim da će Rusija biti u velikim problemima… Većina ljudi je mislila da će rat biti završen za jednu sedmicu."

Rusija je potrošila stotine milijardi dolara na rat, pretrpjela procijenjenih 700.000 žrtava i naljutila svoje susjede, dok je također žrtvovala unosno evropsko tržište plina i pristup zapadnim finansijskim tržištima jer je rublja izgubila na vrijednosti.

Kremlj troši oko 40 posto svog budžeta na vojsku i bori se da obuzda inflaciju čak i s kamatnim stopama iznad 20 posto.

Rat u Ukrajini počeo je 2014. godine zauzimanjem i ilegalnom aneksijom ukrajinskog poluostrva Krim od strane Kremlja, a intenzivirao se punom invazijom Rusije u februaru 2022. godine.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
23. januar 2025 09:47