Prije gotovo devet godina su tone toksičnog otpada od prerade rude gvožđa istekle u rijeku Doce od čega je 19 ljudi umrlo, a stanovništvo i rijeka su pretrpjeli razornu štetu.
Kolektivnom tužbom pred Visokim sudom u Londonu traže 36 milijardi funti, ili 47 milijardi dolara na ime štete.
Advokatska firma Pogast Gudhed koja zastupa oštećene kaže da će to, u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva, biti najveća suma koja je ikada dosuđena zbog nanijete ekološke štete.
BHP je vlasnik 50 odsto brazilske kompanije Samarko koja upravlja rudnikom gvožđa na jugoistoku Brazila na čijem je odlagalištu toksičnog materijala pukao zaštitni nasip, pa se u rijeku Doce slilo toliko materijala da bi napunilo 13.000 olimpijskih bazena.
Tužba je podnijeta u Velikoj Britaniji jer je u vrijeme katastrofe jedan od dva glavna legalna entiteta BHP-a imao sjedište u Londonu.
BHP je prije samo nekoliko dana objavio da sa kompaniji Vejl SA (Vale SA), svojim partnerom u firmi Samarko, pokušava da ispregovara poravnanje s vlastima Brazila na osnovu kojeg bi za građane, zajednice i oštećenu životnu sredinu moglo biti izdvojeno oko 31,7 milijardi dolara.
Potencijalno poravnanje neće imati nikakvog uticaja na slučaj koji se vodi u Londonu, saopštila je advokatska kancelarija Pogast Gudhed.
- Ovakav tajming samo dokazuje da su kompanije koje su odgovorne za najveću ekološku katastrofu u Brazilu odlučne da učine sve što je u njihovoj moći da spriječe žrtve da traže pravdu i namjerne su da ponavljaju sramno ponašanje iz posljednjih devet godina - ocijenila je advokatska kancelarija.
BHP, australijska rudarska firma sa sjedištem u Melburnu, saopštila je da bi se eventualnim poravnanjem izašlo u susret zahtjevu brazilskog federalnog tužilaštva i drugih zahtjeva brazilskih vlasti.
Taj rudarski gigant smatra da je spor pred britanskim sudom "nepotreban" jer se njime "dupliraju stvari" koje su već pokrivene tekućim postupcima pred brazilskim vlastima.
Na rijeci Doce uništena su dva sela, uginulo je 14 tona slatkovodne ribe i oštećeno je 660 kilometara riječne obale, pokazuje studija britanskog Univerziteta Alster.
Urođeničko pleme Krenak smatra božanstvom rijeku Doce koja se nije oporavila od zagađenja.
