"Đe se gusle u kuću ne čuju,/ Tu je mrtva i kuća i ljudi", pjevao je Petar Petrović Njegoš u "Gorskom vijencu". I, zaista, donedavno, rijetko se u Crnoj Gori moglo ući u kuću a da na počasnom mjestu nijesu stajale gusle. Instrument čiji značaj i simbolika prevazilaze čisto puku muzičku pratnju pjevaču. Mnogi ih danas doživljavaju kao dio tradicije, dok drugi, tu tradiciju žive, kao što to čine i Maksim Vojvodić i Željko Vukčević, članovi Društva za srpsko tradicionalno pjevanje uz gusle "Sveti Sava", koje djeluje pri Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici. Potvrda uspjeha ovih guslara ozvaničena je prošle godine dvostruko. Naime, na 47. Saveznom festivalu srpskih guslara u Zrenjaninu, krajem oktobra 2024, Vojvodić je zauzeo prvo, a Vukčević peto mjesto. Potom su Vojvodić, inače student master studija na Odsjeku istorije na nikšićkom Filozofskom fakultetu, i Vukčević, pravnik po vokaciji, nastupili na koncertu na beogradskom Kolarcu. Koncert u decembru 2024. bio je naslovljen "Zatočnik i žrtva slobode", a tematski je bio posvećen istorijskom periodu između dva svjetska rata. Na Kolarcu su nastupali i 2023. godine na koncertu "Kad gudalo gudi, Kosovo se budi". Navode, da treba znati da se guslarski koncerti - večeri na Kolarcu održavaju od 1931. godine, kada je održana Četvrta utakmica guslara Jugoslavije, na kojoj je predsjednik žirija bio kralj Aleksandar Karađorđević.
Obojica ističu da ih upravo pjevanje uz gusle najbolje određuje i vole da kažu da su guslari. Za njih gusle su više od "samo" tradicije. Kako kaže Vukčević, "dok smo carovali, dok smo robovali, dok smo ratovali, dok smo plakali i pjevali, pored Crkve, gusle su bile oslonac srpskog naroda".
– Gusle su bile zemaljski sud i učitelj, vaspitač naraštajima. Nijesu i ne mogu biti "samo" tradicija. Gusle su mjera javnog morala. Bile i ostale - ističe Vukčević. Vojvodić se nadovezuje, dodajući - "gusle su način života".
– Mnogo je primjera u našim školama gdje je očigledan uticaj gusala na formiranje ličnosti kod mladih, što nije slučajno. Pjevati o temeljnim vrijednostima i ljudskim vrlinama i manama nosi sobom specifičnu odgovornost. Iako se vezuju za prošlost i tradiciju, gusle su svevremene, one predstavljaju i sadašnjost i budućnost - ističe Vojvodić, koji je prvi put kao guslar nastupio 2009. kao devetogodišnjak. I Vukčevića su gusle osvojile rano, a prvi javni nastup održao je 1984. kao četvrogodišnjak, da bi već 1986. snimio svoju prvu kasetu.
Po njima, gusle i pjevanje uz gusle, instrument koji se pominje i opisuje još u Bibliji, kao i u kasnijim istorijskim izvorima, preživjelo je do danas iz više razloga. Nekada su, kažu, bile jedini medij, ali ni u modernom vremenu nijesu izgubile na značaju. Po njima, one su neraskidivi dio bića našeg naroda, a tome u prilog ide, kažu, i činjenica da ih nijesu mogli istrgnuti iz bića naroda različiti zavojevači.
– Uz ćirilicu, gusle su prve zabranjivane od svakog okupatora. Velika je njihova moć, a traju mnogo više od država i politika koje su pokušale da ih zauvijek utihnu i stvore od njih samo muzejski eksponat. U današnjoj Crnoj Gori, opstale su zahvaljujući Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njenim duhovnim vođama - ističe Vojvodić.
Napominju i da vrata kulturnih institucija i ustanova u Crnoj Gori doskoro nijesu bila otvorena za gusle. Ipak, u posljednje vrijeme taj odnos se mijenja. To je, dodaju, očigledno i u interesovanju sve većeg broja mladih, što je podstrek i njima.
– Imao sam čast da budem dio opere "Posvećenje" koja se izvodi u Narodnom pozorištu u Beogradu; koncerta u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu; moram istaći nastup u pozorištu u Skoplju prije tačno godinu... Kod nas, Crnogorsko narodno pozorište nema sluha za gusle, iz Nikšićkog pozorišta prije desetak godina stiže odgovor da se gusle ne svrstavaju ni u jednu od komponenata za koje je predviđeno pozorište, KIC "Budo Tomović" mi je otkazao promociju prvog CD albuma iz nepoznatih razloga itd. Ipak, situacija je krenula na bolje, imali smo izvanredan koncert u KIC-u u aprilu 2024, kao što je podsjetio Željko, kada je udruženje "Gusle" organizovalo koncert posvećen ženi u epskoj poeziji. Nadamo se da će ubuduće i druge institucije pružiti ruku i prihvatiti gusle - kaže Vojvodić.
Smatraju da prostor guslama treba otvoriti ne samo u ustanovama kulture, već i u medijima, jer će to doprinijeti ne samo njihovoj vidljivosti, već i popularisanju, i vraćanju njihovog značaja.
– Dati guslama i guslarima prostora u javnim medijima, pričati djeci i omladini o važnosti i vrijednosti gusala naravno kroz institucije sistema i gusle će se vratiti u javni kulturni život društva. Međutim, kao i voda koja je sila prirode i koja uvijek pronađe put, tako su i gusle sila i uvijek pronađu put. Svjedoci ste ekspanzije gusala na društvenim mrežama, gusle su privukle novu publiku - omladinu! I puno je mladih sjajnih guslara koji su zaslužni tome - kaže Vukčević.
Vojvodić smatra da iako prostor u medijima koji se daje guslama nije velik, ipak je napredak u odnosu na neke ranije periode.
– Javnost se sve više upoznaje sa pravim vrijednostima koje se njeguju uz gusle, ali smatram da ima mnogo prostora za napredak u tom smjeru - kaže Vojvodić.
On smatra da je tome doprinio i duhovni preobražaj koji su donijele litije. Kaže da je neophodna jača saradnja sa Ministarstvom kulture i Ministarstvom prosvjete, kako bi gusle postale obavezni dio osnovnog obrazovanja svakog djeteta i dobile zvaničan status, da im se prizna kulturni značaj.
– Nešto po čemu smo posebni u svijetu i čemu su se divili i dive mnogi svjetski velikani, moramo i mi poštovati i poznavati, jer da nije njih, možda ne ni bilo ni nas - ističe Vojvodić.