Kineski naučnici pronašli su novi lunarni mineral u obliku kristala koji se krio unutar uzoraka prikupljenih na Mjesecu 2020. godine. Kina je treća zemlja, poslije Sjedinjenih Država i bivšeg Sovjetskog Saveza, koja je otkrila novi mineral na našem nebeskom pratiocu, prenosi RTS.
Novi mjesečev mineral pronađen je u česticama lunarnog bazalta koje se ispituje u laboratorijama u Kini. Čangezit-(Y), nazvan po kineskoj mitološkoj boginji mjeseca, Čang'e, je fosfatni mineral i stubasti kristal.
Do ovog otkrića su došli istraživači sa Pekinškog istraživačkog instituta za geologiju uranijuma koji su pronašli jedan kristal Čangezita-(Y) koristeći difrakciju rendgenskih zraka dok su proučavali čestice prikupljene na Mjesecu.
Komisija za nove minerale, nomenklaturu i klasifikaciju (CNMNC – Commission on New Minerals, Nomenclature and Classification) Međunarodnog mineraloškog udruženja (International Mineralogical Association – IMA) potvrdila je da se radi o novom mineralu, prema izvještajima kineskih državnih medija .
Misija „Čange-5“ koja je sletjela na mjesečev Oceanus Procellarum u decembru 2020. bila je prva misija za vraćanje lunarnih uzoraka od sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Misija je prikupila 1,73 kilograma uzoraka mjesečevog tla i bezbjedno ih isporučila na Zemlju, što je dovelo do niza otkrića. Kristali minerala su bili izuzetno sićušni, oko jedne desetine veličine dlake ljudske kose.
Očekuje se da će sledeća kineska misija na Mjesec, „Čange-6“, pokušati da prikupi prve uzorke sa druge strane Mjeseca koja nikada nije okrenuta ka Zemlji.
Da li je Čangezit-(Y) potencijalni izvor helijuma-3, goriva budućnosti
Kinezi tvrde da novootkriveni mineral sadrži helijum-3, izotop koji su mnogi naučnici proglasili za idealno gorivo fuzionih reaktora, zato je pronalazak kineskih naučnika izazvao veliko interesovanje geologa s obzirom na to da se vjeruje kako helijum-3 ima potencijal da promijeni svijet.
Naučnici su još od programa Apolo znali da površina Mjeseca sadrži zalihe helijuma-3. Glavna prednost fuzije helijuma-3 u odnosu na fuziju pomoću tricijuma i deuterijuma, izotopa vodonika, je da ne stvara radioaktivne neutrone. Njegov glavni nedostatak je što je postizanje kontrolisane reakcije fuzije sa helijumom-3 daleko teže nego korišćenjem konvencionalnijih goriva.
Upravo zato nije čudno što svjetske sile ponovo razvijaju svemirske programe za povratak na Mjesec – nauka, trgovina, ali i hvalisanje koje se pretvara u meku političku moć. Međutim, otkriće kineskih naučnika postojanja helijuma-3 upućuje na zaključak da bi Mesec od sredine do kraja 21. vijeka mogao da postane budući „Persijski zaliv".
Čista i masovna fuziona energija bi promijenila svijet na način koji se jedva mogu predvidjeti. Naravno, ostaje problem da se tehnologija fuzije helijuma-3 pokrene i vjerovatno neće postati realnost prije sredine ovog vijeka.
Zato izgleda da će i Mjesec uskoro postati bojno polje velikih sila jer zemlja koja bude kontrolisala izvor energije koji će održavati tehnološku civilizaciju, a planetu zaštititi od klimatskih promjena, kontrolisaće cijelu Zemlju.
