Šta je sve u ovim zonama zabranjeno predviđeno je pravilnikom, između ostalog, prva zona mora biti zaštićena ogradom, a u drugoj se ne mogu graditi sanitarne deponije, hemijska postrojenja, saobraćajnice bez atmosferske kanalizacije, poljoprivredna proizvodnja sa primjenom vještačkih đubriva, groblja... Pošto se radi o ogromnoj teritoriji i već izgrađenim objektima iz ovoga je potpuno jasno u kakvom se problemu Podgorica našla zbog dugogodišnje nebrige time što za gradska vodoizvorišta Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič nema vodne dozvole jer nema utvrđene zone sanitarne zone zaštite. Mnogi objekti su se „pomiješali“ i pitanje je hoće li Vodovod koji je pokrenuo poroceduru izdavanja dozvola uspjeti i da dođe do njih.

–Kada su u pitanju zone sanitarne zaštite, izvorište Mareza ima rješenje o zonama sanitarne zaštite izvorišta, dok su izvorišta Ćemovsko polje i Zagorič u postupku izrade projekta zona – saopštila je za „Dan“ Vesna Bajović, direktorica Uprave za vode.

Ona je kazala da Vodovod dosad nije pribavio vodnu dozvolu za korišćenje vode sa izvorišta Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič, a to je u obavezi shodno Zakonu o vodama.

Da tri gradska vodoizvorišta, među kojima je najstarije Mareza, od osnivanja nemaju vodnu, a ni upotrebnu dozvolu, objelodanio je prije nekoliko dana Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda. Nišavić je ukazao da samo Mareza ima dvije zone sanitarne zaštite, a da preostala dva - Ćemovsko polje i Zagorič nemaju zone.

Bajović podsjeća da je Vodovod zadužen za upravljanje vodoizvorištima Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič.

– Ovo preduzeće je dužno da zaštiti i održava izvorište i sistem za vodosnabdijevanje kojim upravlja, te da redovno vrši analizu zdravstvene ispravnosti vode, u skladu sa Zakonom o vodama i Zakonom o zdravstveno ispravnoj vodi za ljudsku upotrebu. Izvorišta površinske i podzemne vode koja se koriste za javno vodosnabdijevanje moraju biti zaštićena od zagađivanja i drugih štetnih uticaja koji mogu ugroziti njihovu izdašnost i zdravstvenu ispravnost vode. Ova zaštita se sprovodi kroz rješenje o zonama sanitarne zaštite, koje izdaje Uprava za vode, uz mišljenje Ministarstva zdravlja, na osnovu hidroloških i hidrogeoloških svojstava zemljišta i načina korišćenja područja – saopštila je Bajović.

Izvorišta Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič bez vodne i upotrebne dozvole

„Dan“ je krajem 2021. godine objavio istraživački tekst ukazujući da će na Ćemovskom polju zajedno biti groblje i vodoizvorište. Ta dva objekta su faktički sastavljena iako u Prostorno urbanističkom planu Podgorice nijesu, kao ni u detaljnom planu za ovaj dio grada. Urbanisti dakle, nisu vidjeli groblje na Ćemovskom polju jer je to zona vodizvorišta. Političari jesu. I bilo je kako ovi drugi kažu. Gradsko vodoizvorište sa pet bunara na Ćemovskom polju je kod fudbalskog kampa, a groblje kod Zetatransa. Tada su iz Vodovoda tvrdili da gradnja groblja ne može uticati na kvalitet vodozahvata, a mi smo tražili grafički prikaz zona i nikada ga nismo dobili - pokazalo se da takav dokument ne postoji! Dakle, istina se ne može sakriti.

Zakonom o vodama predviđene su tri zone sanitarne zaštite - prva zona je zona strogog režima zaštite, druga zona određuje sa radi smanjenja rizika od hemijskog, mikrobiološkog i drugog mogućeg zagađenja podzemnih voda, a šira to jeste treća radi smanjenja rizika od zagađenja podzemnih voda teško razgradljivim, radioaktivnim i hemijskim materijama..