Najavu gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića da će biciklističku stazu u Ulici 13. jula ukinuti, i samim tim prekinuti jedan koridor, biciklisti nijesu sa oduševljenjem prihvatili. Slažu se da je loše projektovana i urađena, ali smatraju da obezbjeđivanje jednog broja parking mjesta neće riješiti problem nepropisnog parkiranja. U organizaciji Biciklo.me nijesu upoznati sa planovima Vukovića kada je riječ o ukidanju ove staze.
– Mi nismo upoznati sa najavljenim planovima, pa ne možemo detaljnije da komentarišemo. Tačno je da postojeća staza nije najbolje projektovana, budući da je njenom izgradnjom oduzet prostor pješacima, a istovremeno je konstantno okupirana nepropisno parkiranim automobilima. Međutim, postavlja se pitanje šta je alternativa. Ako je alternativa da se eliminiše biciklistička površina kako bi se na njenom mjestu izgradio bočni parking, onda takav pristup neće doprinijeti poboljšanju haotičnog stanja u saobraćaju. Naprotiv, konstantnim građenjem besplatnih parkinga, često nauštrb pješačkih i zelenih površina, građani se samo dodatno podstiču da koriste automobile, što za posledicu ima saobraćajne gužve i stvara nove probleme sa parkiranjem. Prema tome, takve najave nisu u skladu sa deklarisanim strateškim ciljevima Glavnog grada, a to je održivost saobraćaja i smanjenje zagađenja vazduha – rekao je Stefan Bulatović, iz organizacije Biciklo.me.
On ističe da je nedostatak parkinga u Ulici 13. jula problem, ali to je uglavnom posledica činjenice da je onima koji ne žive u tom dijelu grada omogućeno besplatno parkiranje.
– Dugoročno gledano, saobraćajni i prostorni problemi se neće riješiti gradnjom dodatnog besplatnog parkinga, već ulaganjem u javni prevoz i druge održive vidove kretanja. U ovoj ulici vozači svakodnevno blokiraju trotoare i pješačke prelaze. Sužavanjem prostora za ranjive učesnike u saobraćaju udovoljava se onima koji se nepropisno parkiraju na trotoarima i zelenim površinama. Sve to predstavlja primjer socijalne nepravde – smatra Bulatović.
Izgradnja biciklističkih staza oduvijek je izazivala polemiku. Nemi smatraju da se ne smije uzurpirati kolovoz zarad biciklističkih staza, dok ima i onih koji su od gradonačelnika tražili da uvede ljetnji i zimski režim biciklističkih staza. Aleksandar Mrđanović ističe da se zimi malo koristi biciklo jer vremenske prilike to ne dozvoljavaju.
– Vozač sam, a ujedno i biciklista. Možda je i lakše sada sa biciklističkim stazama jer se Ulicom 27. marta nije moglo proći zbog parkiranih vozila. Biciklističke staze treba praviti na trotoarima jer su široki. Mogla je i kombinacija neka, jer je meni kao biciklisti otežano kretanje, jer moram da prelazim sa jedne na drugu strane. Na dosta mjesta se i prekida staza za bicikliste pa je komplikovano – kaže Mrđanović.
Aleksandar Šoć smatra da tokom zime biciklističke staze treba pretvoriti u parking.
– Valjalo bi ih zimi namijeniti za parking stanarima ispred zgrade, a ljeti su potrebne i korisne. Ne treba oduzimati od kolovoza za biciklističku stazu, već ih treba raditi na širokim trotoarima. Prave se ogromne gužve i ona što je urađena u Ulici 27. marta nije dobar potez jer je mnogo usporila saobraćaj – kazao je Šoć.
Stefan Bulatović smatra da uvođenje ljetnjeg i zimskog režima biciklističkih staza nije način na koji se regulišu saobraćajni problemi. On je istakao da se time uskraćuje pravo na prostor onima koji ne zagađuju vazduh, ne prave buku i ne predstavljaju opasnost po živote drugih.
– Ako je biciklistička infrastruktura bezbjedna, dobro povezana, udobna i redovno održavana, onda godišnje doba nema uticaja na broj korisnika bicikla. Međutim, ako su staze blokirane parkiranim automobilima, ako su pune neravnina i prepreka, ako se infrastruktura naglo prekida i ponovo nastavlja, onda će i broj korisnika biti manji. S druge strane, saobraćajne gužve nastaju zato što se većina ljudi kroz grad kreće automobilom, često kao jedini putnik – smatra Bulatović.
On smatra da je Podgorica grad u kojem biciklom do centra treba najviše 15 minuta, ili pola sata ako idete pješke.
– Umjesto da koristimo te prednosti, mi već decenijama gradimo grad samo za automobile, čime se urušava kvalitet života. Broj automobila u Podgorici kontinuirano raste, pa se prema podacima Monstata broj registrovanih putničkih automobila za samo šest godina povećao za čak 15.000. To je stanje koje je neodrživo i zahtijeva radikalan zaokret, prije svega u prostornom planiranju i budzetu – ističe Bulatović.
