U publikaciji "Saobraćaj po mjeri svih: kako poboljšati urbanu mobilnost u Podgorici za godinu dana" daju više od 20 konkretnih i obrazloženih preporuka za aktivnosti koje mogu biti sprovedene tokom jedne godine, a koje bi pomogle da se sve složeniji problemi u saobraćaju počnu rješavati.
– Primjenom ovih preporuka, lokalna uprava bi već na početku mandata mogla na efikasan i relativno jednostavan način da značajno poboljša stanje saobraćaja u gradu, a sve u cilju povećanja kvaliteta života. Time bi se stvorili temelji za održivo i strateško upravljanje urbanom mobilnošću, što nam je prijeko potrebno - rekao je Stefan Bulatović, jedan od autora dokumenta.
Bulatović kaže da je ključni preduslov za realizaciju predloženih mjera jasna politička volja i podrška održivom planiranju mobilnosti, bez čega će se saobraćajni problemi samo usložnjavati.
Dokument se temelji na kontinuiranom praćenju stanja na terenu, sprovedenim istraživanjima i konsultacijama sa građanima, kao i sa ekspertom Aljažom Plevnikom sa Urbanističkog instituta Republike Slovenije. Ujedno, preporuke su u velikoj mjeri usklađene sa Planom održive urbane mobilnosti Glavnog grada za period 2020-2025.
Kada je u pitanju pješački saobraćaj, autori preporučuju uvođenje fizičkih prepreka poput zaštitnih stubića kako spriječilo nepropisno parkiranje na pješačkim površinama i omogućilo nesmetano kretanje pješaka, uključujući osobe sa invaliditetom. Prioritetna područja su Trg Bećir-bega Osmanagića, ulice Ljubljanska, Arsenija Boljevića, 8. marta, Piperska, Nikole Tesle, Radosava Burića, Ljubović, Dalmatinska, Hercegovačka, Mirka Banjevića, Bore Stankovića, Orjenska, Skopska, Žrtava fašizma, te Bulevar Džordža Vašingtona.
Takođe preporučuju i sanaciju trotoara, koji su u brojnim saobraćajnicama dotrajali, oštećeni ili napukli. Neke od ulica gdje su potrebne ovakve intervencije su 8. marta, Marka Miljanova, Oktobarske revolucije, Bulevar Crnogorskih serdara... Preporučuje se i transformacija Ulice slobode u trajnu pješačku zonu, koja je, kako navode, nekada bila poznata po korzou, dok je danas ta tradicija izumrla.
– Ulica slobode je tokom dana opterećena nepotrebnim tranzitnim saobraćajem, što narušava izgled centra grada, povećava zagađenje vazduha i buku i ugrožava bezbjednost ranjivih učesnika u saobraćaju. Iako je ulica zatvorena za motorni saobraćaj između 17 i 5 časova, ovo pravilo se često krši jer nesavjesni ili neupućeni vozači i pored zabrane koriste ulicu za prolazak automobilom - piše u dokumentu.
Kada je u pitanju racionalizacija upotrebe automobila, na početku mandata preporučuju ciljanu kaznenu politiku usmjerenu na kažnjavanje nedozvoljenog zaustavljanja i parkiranja na mjestima gdje je to izričito zabranjeno, kao što su trotoari, biciklističke staze, autobuska stajališta, zelene površine, kružni tokovi i parking mjesta za OSI. Osim toga, preporučuju i smirivanje saobraćaja kroz uvođenje zona 30 km/h u pojedinim ulicama i postavljanje tehničkih sredstava za usporavanje saobraćaja radi povećanja bezbjednosti svi, a posebno pješaka.
U cilju poboljšanja javnog prevoza, autori za prvu godinu mandata preporučuju izradu savremene i funkcionalne internet stranice, putem koje bi se građani lako informisali o linijama javnog linijskog prevoza. Pored toga, predlažu i više polazaka autobusa u jutarnjem i popodnevnom špicu, posebne trake za vozila javnog prevoza u pojedinim bulevarima, te povećanje broja stajališta za međugradske autobuse.
Za podsticanje biciklističkog saobraćaja preporučuju sanaciju postojeće biciklističke mreže, koja je po njihovim riječima u lošem stanju, ali i izgradnju novih biciklističkih staza i traka duž ulica Ilije Plamenca, Oktobarske revolucije i Bulevara Džordža Vašingtona. Takođe, preporučuje se nastavak subvencija za kupovinu bicikala, ali i subvencije za biciklističke hangare ispred stambenih zgrada.
Pored preporuka za prvu godinu mandata, u dokumentu su predložene i mjere koje se mogu sprovesti do kraja mandata aktuelne gradske uprave. Između ostalog, preporučuje se osnivanje lokalnog preduzeća za javni linijski gradski i prigradski prevoz, uspostavljanje brze autobuske linije Stari aerodrom – Tološi, obnova i izgradnja novih stajališta, uvođenje prevoza na poziv do udaljenih i manje naseljenih mjesta, izrada strategije upravljanja parkiranjem, uvođenje sistema za kontrolu brzine kretanja vozila putem kamera, usklađivanje lokalnih planskih dokumenata sa Planom održive urbane mobilnosti, proširenje pješačke zone u centru grada i brojne druge mjere.
