Borovinić Bojović je navela da vršnjačko nasilje sve češće pogađa naše škole i naše zajednice.
– Zato danas govorimo o inkluziji i protiv nasilja – jer jedno bez drugog ne može.Skupština Glavnog grada, u partnerstvu sa Savjetom Evrope, Ministarstvom prosvjete i Udruženjem Roditelji, nastaviće da stvara prostor za dijalog, edukaciju i saradnju, jer borba protiv nasilja, i za inkluziju, nije samo institucionalni zadatak – to je zajednička misija svih nas – rekla je Borovinić Bojović.
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici Lejla Dervišagić je navela da je nasilje direktno kršenje ljudskih prava.
– Programska kancelarija Savjeta Evrope u Podgorici se aktivno bavi, prije svega, prevencijom ove pojave. To radimo kroz svoje ukupne aktivnosti, a posebno u okviru projekata „Kvalitetno obrazovanje za sve", koji je podržan od strane Evropske unije i „Prevencija nasilja u školama u Crnoj Gori", koji finansira Njemačka. Svojim djelovanjem se trudimo da doprinesemo da škole budu okruženje u kojem sva djeca treba da se osjećaju prihvaćeno, bez obzira na njihove različitosti, kao i da škole budu bezbjedno i podržavajuće okruženje za svu djecu – rekla je Dervišagić.
Aleksandra Kuč iz Ministartsva prosvjete, nauke i inovacija je navela da je Ministarstvo usvojilo izmjenu Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji će dodatno doprinijeti prevenciji i sprječavanju slučajeva vršnjačkog nasilja u školama, kao i nasilja nad nastavnicima.
– Usvojeni su pravilnici o normativima i standardima za rad pedagoga i psihologa, kako bi se osnažile stručne službe, tako da svaka škola koja ima 100 učenika ima jednog stručnog saradnika. Sprovodi se više preventivnih programa, poput „Škole bez nasilja", „Vještine za adolescenciju" i „Moje vrijednosti i vrline", nedavno su uvedena i nova radna mjesta asistenata za sprječavanje nasilja i vandalizma u školama sa više od 700 učenika, a ponovo je aktiviran i rad zaštitara." Podsjetila je da je dostupna SOS linija 080 777 777 za prijavu vršnjačkog nasilja, jer Ministarstvo ima nultu stopu tolerancije prema svim vidovima takvog ponašanja – kazala je Kuč.
Kristina Mihailović, iz Udruženja Roditelji, kazala je da se nemaju čime pohvaliti osim da konstatuju da su nemoćni da zaustave vršnjačko nasilje o kojem samo govore.
– I dalje ne prihvatamo da je isključivo naša odgovornost i svu krivicu prebacujemo na djecu i zato smo tu gdje jesmo – kazala je Mihailović.
Dječja i adolescentna psihijatrica Jelena Kovačević je naglasila važnost izgradnje povjerenja sa djecom, kako u kući, tako i školi.
– Mi, stariji, bi trebalo da imamo više kapaciteta da vas čujemo, da vas podržimo i da izgradimo sistem i okruženje u kojem ćete se vi osjećati sigurno. Roditelji, nastavnici, društvo moraju izgraditi vještine da prepoznaju prve znake problema i da reagujemo u prvim momentima, kako bismo prevenirali nasilje, jer je kasnije bavljenje posljedicama puno teže – poručila je dr Kovačević.
