Takvi rezultati revizija su se očekivali jer su najavljivani kroz uspostavljanje sistema pune vladavine prava. Sa druge strane tačno je da je podnijeto više krivičnih prijava, inicijativa Ustavnom sudu, objelodanjene su sumnje u nezakonita postupanja... Primjera u kojima se očekavala odšteta je mnogo počev od poklanjanja stanova "zaslužnim" građanima, pa do neplaćenih računa za vodu i struju u objektima Grada, sudskim presudama za ćutanje administracije, pa recimo od 2015. godine do 2023. godine za prevoz zaposlenima u Glavnom gradu isplaćeno je 3.861.528 eura iako je pravni osnov ukinut, pojedinim privatnim firmama za izmaklu dobit isplaćeno je 716.403 eura 2022. godine, a 2023. godine 608.296 eura, vrijednost radnih sporova koji su zaposleni u Glavnom gradu pokrenuli od 2015. do 2024. godine dostigao je cifru od 13,8 miliona eura... Sudski i advokatski troškovi su enormni.

Na pres konferenciji povodom 100 dana rada gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je, odgovarajući na pitanje "Dana" da se lično nije bavio tim, jer mu je rješavanje problema bila preokupacija.

– Ovo je pitanje koje se nikako ne smije gurnuti pod tepih. Treba da preispitamo šta su radili prethodnici - kazao je Mujović.

Kazao je i da je činjenica da su "ljudi željni i gladni pravde,pravda nije stigla i nije pokucala na neke bitne adrese".

U emisiji "Pres plus" na Adria TV gradonačelnik Mujović je ponovio slično da mu zbog ostalih poslova nije padalo na pamet da provjerava šta su radili njegovi prethodnici.

– Moj mozak je instruiran da gleda naprijed. Postoje gradske službe, kojima vjerujem i koje su se pozabavili dodjelom stanova, poslovnih prostora, zasluga zaslužnim građanima, pa će biti podataka kako su radili. Niti ću koga prikrivati niti ću dodati što nije ko uradio. Možda hrabrost i viteštvo sa kojom istupaju i kritikuju nas, u nekom trenutku malo splasne - rekao je Mujović.

Sa druge strane jedna od tih službi je Uprava za zaštitu imovinsko pravnih interesa čiji je direktor Gojko Perović saopštio za "Dan" da "kako se radi o radnjama koje su proizvele posledicu a koje izvršavaju veći broj lica u jednom sistemu, konkretno Glavnom gradu, ali i ostalim sistemima lokalne samouprave i na državnom nivou, to je nemoguće identifikovati krivce za postojanje nastale štete".

Perović je naveo da je uočen veliki broj predmeta po osnovu radnih sporova.

– Konkretni propusti do kojih smo došli analizom imaju karakter sistemskih i na taj način se mora i djelovati. Radni sporovi se odnose na period od 2015. do 2024. godine i njihova vrijednost je 13,8 miliona - ističe Perović.

Što se tiče isplata po pravosnažnim presudama, Perović kaže da ih radi Sekretarijat za finansije, te da Uprava ne dobija povratnu informaciju.

– Konkretni propusti imaju karakter sistemskih propusta ili grešaka i na taj način se mora postupati i djelovati. Nije riječ o bilo kom pojedincu već je sistemskom problemu. Nijedan pojedinac, nijedan rukovodilac iz bilo kojeg preduzeća ili sekretarijata Glavnog grada nije donio samoinicijativno odluku o promjeni koeficijenta. Uprava ne bježi od utvrđivanja pojedinačne odgovornosti, ali to nije uvijek rješenje. Odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Zakona o lokalnoj samoupravi predviđeno je da je uslov za postojanje odgovornosti bilo kog državnog ili lokalnog službenika ili namještenika prethodno mora biti utvrđeno da je šteta učinjena protivpravno, namjerno ili iz krajnje nepažnje. Ovo utvrđenje odgovornosti zaposlenog je neophodno kako bi se nakon toga stekli uslovi za pokretanje bilo kakvog parničnog postupka putem regresne tužbe i disciplinki postupak. Međutim, Uprava nije utvrdila nijednu pojedinačnu odgovornost nijednog zaposlenog. Samim tim ne možemo pokrenuti postupak protiv pojedinaca - kazao je Perović.

Mujović: Neću prihvatiti inicijativu za izmještanje Titovog spomenika

Advokat Miljan Knežević kaže da je osnovni posao zaštitniku Glavnog grada da pokreće revizije i postavlja regresne zahtjeve prema bivšim rukovodiocima i čelnicima koji su odgovorni za štetu koja je napravljena.

– Ne može svaka greška da se iznese na sud. Imamo redovno poslovaljnje pa se napravi greška i tu se postavlja regresni zahtjev prema menadžeru. Kod nas je bio dosta visok prag tolerancije na greške, i vrlo se malo što pokretalo. Kada postoji svijest o protivzakonitosti to je zloupotreba službenog položaja - krivično djelo, bez obzira što to možda ide u prilog instituciji jer je na štetu radnika ili građana. Tim treba da se bavi Specijalno državno tužilaštvo, pa tek onda da idemo na sud u građanskom postupku da se Glavni grad obeštećuje za rad svakog menadžera. Jedino na taj način kada se udara po funkcionerima za namjerne greške - krivičnim sankcijama, pa odštetnim zahtjevima stvara se odgovornost - kaže Knežević.

Knežević smatra da se ni u kom slučaju revizije poslovanja bivše vlasti, odnosno čelnika, ne smiju isključivati.

– Isključivanje kontrola je kao da se djeci u školi isključi kontrolni zadatak. To se namjerno radi u smislu bolje da ne čačkamo mi bivše, jer će neko čačkati nas u budućnosti. Zaštitniku Glavnog grada je osnovni posao da pokreće revizije. Nije to 17.000 eura pojedinačni predmet pa je to mikron na nivou Glavnog grada, nego su milioni u pitanju - kaže Knežević.

Miljan Knežević ističe da se za milionsku štetu ne može optužiti sistem.

– Sistem čine pojedinci. Ne može se optužiti sistem. Optužuju se pojedinci koji su radili nesavjesno. Da bi se sitem unaprijedio mora se početi od pojedinaca. U krivičnom zakonodavstvu imate nešto što se zove generalna prevencija. Jedan se kažnjava, a za nauk je drugome. Ne može nikako da se zaboravi sve što je bilo, nego da se sve vidi kako je. Sve treba izvesti na sud. Od 13,8 miliona eura za radne sporove za te pare mnogo toga je moglo biti urađeno u gradu. I tu se revizije, bar zbog toga moraju pokrenuti. Ljudi koji ne rade u državnoj ili gradskoj upravi, već plaćaju poreze i doprinose, gledaju prosipanje para, a za to niko ne odgovara. Gorak jedan ukus - istakao je Knežević.