Proglašenjem Gorice Spomenikom prirode ona će dobiti dvije zone zaštite i definisaće se granice i aktivnosti koje su moguće i zabranjene, kazao je Miljan Barović, sekretar za planiranje prostora i održivi razvoj. U drugoj zoni, kako kaže, zabranjena je gradnja u značajnom dijelu Gorice, dok je u trećoj moguće postavljanje privremenih objekata, izgradnja pješačkih staza, ali ne stambenih i poslovnih objekata.
– Zgrade i kuće u Ulici Ludviga Kube već su u granicama Spomenika prirode. Oni su u zahvatu zone u kojoj je moguće sprovođenje planskih dokumenata uz određene uslove i kroz procjenu uticaja na životnu sredinu. Ovaj dio najviše pripada zoni zaštite tri. Istočna i sjeveroistočna strana Gorice po PUP-u planirana je za mješovitu namjenu, a sada je ušla u Spomenik prirode. Ukoliko je prostor u privatnoj svojini moći će da se gradi u skladu sa važećom dokumentacijom i smjernice zaštite životne sredine – ističe Barović.
Ni sada, kako kaže Barović, građani ne bi smjeli da sade šta žele na Gorici jer se zna koja je vrsta pogodna za određeni prostor.Spomenik partizanu borcu moći će da se renovira uz propisane uslove od Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
– Avanturistički park je u trećoj zoni zaštite. Tamo nije dozvoljena gradnja objekata, ali jeste uvođenje takvih sadržaja – ističe Barović.
Ekološke organizacije ne žele Spomenik prirode samo na papiru. Biolog organizacije KOD Vuk Iković kaže da ako jedan prostor dobije status zaštite na papiru, a to se ne primjenjuje u praksi, ono ništa ne znači.
– U istom gradu imamo Park prirode Komovi koji još nema plan upravljanja, koji trenutno nema nijednog zaposlenog čuvara prirode i koji trpi veliku štetu zbog eksploatacije šume. Da li će slično da se dešava i sa Goricom? Najlakše je proglasiti, a da li smo mi kadrovski i stručno spremni to da primijenimo. Papirni spomenik prirode nikome neće značiti ukoliko hidranti na Gorici ne budu radili, ako nemamo pošumljavanje, edukativne staze... – ističe Iković.
On navodi da ne mora da znači da se u spomenicima prirode zabranjuje gradnja.
– Često je zbog loše komunikacije između državnih organa i građana stvorena slika da kad se zaštiti neko područje tu ne smije više ni drvo da se ubere. Obično je u trećoj zoni dozvoljena gradnja i aktivnosti shodno planovima – kaže Iković.
On smatra da je inicijativa za Goricu više skupljanje poena da se radi o ekološkom gradu, a ne da se nešto promijeni. Iković ističe da niko ne bi smio da sadi ni na jednoj zelenoj površini, pa ni na Gorici.
– Međutim, Glavni grad nema katastar zelenih površina i samim tim kad građanin napravi grešku iz neznanja ona se ne smatra greškom – navodi Iković.
Direktorica NVO Grin houm Azra Vuković kaže da će biti definisane tri zone zaštite i to zona zaštite dva, tri i zaštitni pojas.
– U zoni dva koja obuhvata šumu alepskog bora i čempresa neće biti dozvoljeno uništavanje i uznemiravanje vrsta, bilo koji oblik komercijalne djelatnosti i eksploatacije prirodnih resursa, izgradnja trajnih i privremenih objekata, lov, ali ni naseljavanje alohtonih i invazivnih vrsta. U trećoj zoni koja obuhvata obodni dio Gorice biće zabranjeno deponovanje optada, paljenje i loženje vatre i upotreba pesticida – kaže Vuković.
Zoran Bojović iz Udruženja ljubitelji Gorice kaže da status Gorice kao park šume nikoga ni na šta nije obavezivao u smislu zaštite.
– Priča se puno o pošumljavanju, a ono sad nije potrebno. Požar iz 2011. i 2012. godine je pokazao da se Gorica sama regeneriše, samo je treba očistiti od biljnog otpada – smatra Bojović.
