Iković: Uzalud je ispod Ćemovskog jezero, sve je izgorelo

Požar koji je u nedjelju zahvatio Ćemovsko polje ostavio je pustoš, a prema pojedinim procjenama izgorela je trećina polja. Koliko je površina devastirana u požaru iz Agencije za zaštitu životne sredine kojom rukovodi Milan Gazdić kažu da nemaju taj podatak, niti je to u njenoj nadležnosti.

Kada je formiran park šuma Ćemovsko polje prije 70-ak godina napravljeni su široki putni prolazi da vozila za gašenje požara mogu prići i ugasiti vatru, a dobar dio tih puteva je zarastao što je doprinijelo brzom širenju požara, smatra Vuk Iković, biolog. On smatra da sve gradske park šume treba da budu pod video-nadzorom.

– Prije više od 50 godina prethodne generacije su uspjele da stvore šumu, a mi danas nijesmo u stanju da je sačuvamo od požara koji se podmeću i ponavljaju jer kaznene mjere se ne primjenjuju. Ćemovsko polje je park šuma koja direktno ne ubira prihode za grad ali gradski park ima zdrastvenu, higijensku i pejzažnu ulogu. Ako sve urbanizujemo onda će to biti finansijski prihod, ali hoće li biti i zdravtsveno isplativo? – pita Iković.

Svi oni gasovi i prašina koju je drveće i trava usvajalo godinama i preradilo nakon požara je vraćeno nazad u vazduh za nekoliko sati vatre, smatra Iković.

– Da bi se Ćemovsko polje oporavilo potrebno je poštovanje protokola, pridržavanje propisa, Ćemovsko polje mora biti pod video- nadzorom i čuvarska služba treba biti na terenu tokom čitave godine, a pogotovo ljeti. Ispod Ćemovskog polja na deset metara dubine je podzemno jezero, zašto se ne naprave vatrogasni punktovi i obezbijedi dovoljno vode za sprečavanje požara –kaže Iković.

On kaže da je potrebno plansko i sistematsko pošumljavanje i to izvornim vrstama koje su tipične za klimu Podgorice kao što su hrast, jasen, košćela.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine kažu da je zbog vjetra došlo je do disperzije zagađujućih materija visoko u atmosferu.

– Naše mjerne stanice u Podgorici nijesu registrovale povećane vrijednosti parametara koji definišu kvalitet vazduha. Na mikro lokalitetima gdje su prisutni požari svakako da ima povećanja zagađujućih materija, čiji stepen zagađenja zavisi od sagorelog materijala. Poučeni dosadašnjim iskustvom u radu Agencije, a svjesni činjenice da je jedan od glavnih uzroka nastanka požara antropogeni faktor, smatramo da je edukacija stanovništva – jedan od najvažnijih oblika prevencije – kažu iz Agencije.

Dio polja EMERALD područje

Dio Ćemovskog polja u području sela Dinoša – Dinoško polje, identifikovano je kao EMERALD područje, saopšteno je iz Agencije za zaštitu životne sredine.
– EMERALD mreža je ekološka mreža sastavljena od područja od posebnog interesa za očuvanje. Identifikacija EMERALD područja predstavlja uvod za sprovođenje Projekta NATURA 2000 mrežu zaštićenih područja na evropskom nivou – čije uspostavljanje je obaveza Crne Gore prilikom pristupanja Evropskoj uniji. Pored toga, na Ćemovskom polju su prisutne i rijetke i zaštićene biljne vrste na nacionalnom nivou Hyacinthella dalmatica i Romulea linaresii subsp. graeca – kažu iz Agencije.
To su, inače, vrste zumbula i kaćuna.

Iz Agencije kažu da Institut za javno zdravlje definiše uticaj zagađenog vazduha na zdravlje ljudi.

– Sigurno da emisija gasova prilikom požara ima negativan uticaj na ljudsko zdravlje. Negativni efekti udisanja gasova mogu biti kratkoročni i dugoročni. Kada je riječ o uticaju požara na floru i vegetaciju on se može sagledati kroz dva nivoa - sa jedne strane požar ima direktan negativni uticaj na rijetke i zaštićene vrste, a sa druge strane negativan efekat kao posljedica požara ogleda se u smislu erozije zemljišta - što posljedično dovodi do degradacije staništa pojedinih rijetkih vrsta divlje flore i faune – navode iz Agencije.