Glavno izvorište Mareza u funkciji je od 1952. godine kada su izgrađeni kaptaža sa pumpnom stanicom i dovodni cjevovod ka Podgorici u dužini od šest kilometara. Prvi bunar u Zagoriču izbušen je 1969. godine, dok je krajem 90-ih godina na Ćemovskom polju sukcesivno izbušeno pet bunara. Juče su se zamućenjem vode na Marezi bavili i političari ne navodeći činjenicu da je od izgradnje izvorišta Mareza do danas Podgoricom upravljalo 19 gradonačelnika, u različitim zvanjima, i teku mandatu gradske uprave na čijem je čelu Olivera Injac i direktora Vodovoda Aleksandra Nišavića pokrenuta procedura dobijanja dozvola.

–Nijedno vodoizvorište nema vodnu dozvolu koju je moralo da ima na dan otvaranja. Prvo treba da se odrade zone sanitarne zaštite - prva, druga i treća. One su preduslov za vodnu dozvolu, a sa ovom dozvolom se ide ka upotrebnoj. Vodoizvorište Mareza ima utvrđenu samo prvu i drugu sanitarnu zonu. Mi smo sada ušli u proceduru koja nije jednostavna. Nije lako posle toliko decenija dobiti neophodnu dokumentaciju koja podrazumijeva i utvrđivanje zona sanitarne zaštite. Kada je dozvoljena masovna gradnja u blizini vodoizvorišta teško je utvrditi zone zaštite – saopštio je Nišavić.

Nišavić navodi da je Glavni grad bio dužan da obezbijedi vodne dozvole društvima koje je osnovalo prije puštanja u rad.

–Osnivač odnosno Glavni grada u prethodnom periodu nije obezbijedio upotrebnu dozvolu. Mi smo ove godine ušli u proceduru dobijanja vodne dozvole koja je sada mnogo kompleksnija i složenija. U komunikaciji smo sa Upravom za vode šta nam je sve potrebno od dokumentacije. Održali smo nekoliko sastanaka, radimo neophodne elaborate koji su sastavni dio dokumentacije. Kada elaborati budu završeni onda ćemo prikupiti ostalu dokumentaciju i predati Upravi za dozvolu. Može se očekivati da dokumentaciju predamo do kraja godine – naveo je Nišavić.

Vodom sa glavnog vodoizvorišta snabdijeva se veliki dio naselja, a od 4. oktobra česmovača nije za upotrebu zbog mutnoće. Aleksandar Nišavić ukazuje da se obavještenje da je voda za piće prema preporukama Instituta za javno zdravlje i važećem pravilniku ne smije dati dok granica mutnoće ne bude ispod 1 mjerne jedinice za mutnoću. On je naveo da laboratorija Vodovoda u poslednjih nekoliko dana na vodoizvorištu bilježi vrijednost mutnoće ispod 2 mjerne jedinice.

–Bez obzira što je mutnoća prisutna cijelo vrijeme, voda je mikrobiološki i fizičko-hemijski ispravna. Danas zabilježena vrijednost na vodoizvorištu je oko 1,2 pa možemo predvidjeti da ćemo uskoro obavijestiti građane da je voda za piće – saopštio je Nišavić.

Kaptaža na Marezi izgrađena 1952. godine

FOTO: DAN

On navodi da je zbog dugog sušnog perioda, a usljed obilnih padavina, došlo do priliva suspendovanih čestica na izvorištu zbog čega je mutnoća dostigla rekordan iznos od 55 mjernih jedica. Dodaje da je za dva dana mutnoća pala na 5, ali da se od te granice ona slabije povlači i precizira da su jučerašnje analize pokazale da je mutnoća snižena na granici od 1,2 ali i da se dalje mora čekati da ona, po zakonu, dođe do dozvoljene gornje granice od 1 kako bi se voda mogla koristiti za piće.

–Prva mutnoća na vodoizvorištu Mareza pojavila se 24. septembra i trajala je dan. Sledeća mutnoća se pojavila 4. oktobra i ona i dalje traje. Sama činjenica da se mutnoća na vodoizvorištu Mareza po prvi put u godini javila u septembru svjedoči jako sušnoj godini jer nikada do sada nismo imali da se ona prvi put javi u septembru. Uvijek je to bio ili drugi dio oktobra ili novembar. Nakon sušnog perioda godine, uslijedio je crveni meteo alarm i nezapamćena količina kiše. Sve je to doprinijelo velikom zamućenju vodoizvorišta Mareza gdje su zabilježene rekordne vrijednosti parametara mutnoće. Izmjerena mutnoća je bila 55 što je rekordni iznos – rekao je Nišavić.

Zbog 11 dana mutne vode oglasio se Miloš Krstović, funkcioner Pokreta za Podgoricu, ukazujući da je nedopustivo da voda sa Mareze nije za piće.

– Kao neko ko dolazi ispred odgovornog političkog subjekta i ko je upravo zbog ovakvog odnosa srušio lokalnu vlast u Podgorici, sada čvrsto tvrdim da u budućoj gradskoj upravi, ako Pokret za Podgoricu bude učestvovao u njoj, ovakvo ponašanje neće biti dozvoljeno. Kiša neće i ne smije iznenaditi preduzeće Glavnog grada, koje se finansira iz džepa svih građana Podgorice. Sa problemima ćemo se suočavati proaktivnije, a prevencija ovakvih slučajeva biće mnogo veća – naveo je Krstović.

Krstović: Nedopustivo je da voda sa Mareze već 11 dana nije za piće

On je dodao da je veći nivo transparentnosti ono što se mora pružiti građanima.

– Pokret za Podgoricu neće dozvoliti da se određeni politički kadar, bez rezultata na funkciji, sakrije iza svoje partije, već će se pokazati pred narodom i snositi i političku i profesionalnu odgovornost. Građanima poručujemo da će sa nama dobiti odgovornu gradsku upravu koja će rješavati njihove probleme i koja će od Podgorice napraviti moderan i evropski grad – poručio je Krstović.

Na Krstovićeve tvrdnje reagovao je Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda, poručujući Pokretu za Podgoricu da vremenske nepogode ne koristite u političke svrhe. On je pozvao Pokret za Podgoricu da zajedno rade na osavremenjivanju sistema, onako kako su kaže i započeli.

Nišavić odgovorio Pokretu za Podgoricu: Ne koristite vremenske nepogode u političke svrhe

– Zamjerke i mjerenje učinaka na osnovu vremenskih nepogoda i fenomena ostavimo DPS-u i ostalima koji u prethodnih 30 godina nisu uspjeli da obezbijede čak ni neophodne vodne dozvole za rad vodoizvorišta, jer im je važnije bilo da na Marezi neposredno uz vodoizvorište niču vile njihovih funkcionera i prijatelja, nego da se čuva jedno vrijedno vodno bogastvo koje nam je priroda darovala – zaključuje Nišavić.

O problemu što voda nije za piće već 10 dana tokom jučerašnjeg dana oglasio se i Andrija Klikovac, odbornik DPS-a, pitajući "hoće li se makar gradonačelnica Injac udostojiti da objasni građanima u čemu je problem".

Makrid: Provjeriti prohodnost kanala na vodoizvorištu