Urbano zelenilo nedostaje Podgorici, to je činjenica najvidljivija u novim kvartovima. Siti kvart, Blok devet, dio Zabjela... sve imaju samo nemaju drvo, cvijet, travu. Reklo bi se da je sve podređeno investitorskom kvadratu, jer park ne može da se proda, ne može ni travnjak, ali stan ili lokal može uvijek. Samo stanovnici ovih kvartova znaju kako je živjeti na 40 stepeni bez hlada drveća. U Siti kvartu građani kažu da se nešto mora preduzeti i napraviti više zelenih površina. Oni smatraju da parče zelene površine ispred ulaza nije dovoljno, dok su između zgrada prostranstva betona.
Haris Peročević kaže da stanovnici Siti kvarta jedva preživljavaju podgoričke vrućine.
– Trebalo bi više zelenih površina da ima ovo naselje, da se malo osvježi da je humanije za život. Ovdje je zaista teško živjeti naročito ljeti. Zimi i nekako, ali ljeti teško da može da se izdrži. Smatram da nadležni ne bi trebali da dozvoljavaju gradnju u smislu "zgrada na zgradu" bez ikakve zelene površine. Beton nam samo povećava vrućine. Zelenilo bi malo osvježilo, a sada se ovdje do vazduha ne može doći – kaže Peročević.
Miloš Jovović kaže da bi trebalo naći način da se Siti kvart ozeleni, odnosno da mu se obezbijedi neka zelena površina.
– Trebalo bi da ima više zelenila, a ne betona. Nehumano je ljeti živjeti na golom betonu. Glavni grad treba da obezbijedi više zelenih površina na ovom prostoru – kaže Jovović.
Arhitekta Andrija Markuš smatra da Siti kvart mora imati zelenilo.
– U Siti kvadrtu siti su samo investitori sistemom "drži vodu dok majstori odu", dok uzmu novac. Zakon ih obavezuje da na gradilištu istaknu tablu sa ucrtanom zgradom i jasno drvrćem okolo. To se poslije u Siti kvartu prosijava da ništa ne ostane na situ. Mi čak u gradu imamo i parkove komplet armiranotetonske sa samo dva, tri drveta. Otkad smo sišli sa drveta nikad se nijesmo našli na tanjim granama. Stičem utisak da ovdje više nije potrebno drveće, jer se čeka da nas sve sunce ogrije. Situacija je tužna, ali više od toga - smiješna je – smatra Markuš.
Aleksandar Perović iz NVO Ozon kaže da je Siti kvart primjer kako se ne treba graditi.
– Upravo je nedostakak zelenih zona odraz neplanskog pristupa bez čega je nemoguće dati humani karakter razvoju glavnog grada. Svakako treba istaći da je Sity kvart i odraz nekulture življenja, jer se mora primijetiti razlika u visini cijene kvadrata stambenog i poslovmog prostora i onoga što se dobija zauzvrat, a to je buka, nesnosne vrućine na otvorenom, saobraćajni haos...Treba odati priznanje investitora koji su radili zgrade na tom prostoru i prodali ih kao ekskuzivu, a ustvati kupci su prihvatili uslove nehumane za život. Urbani stres koji je možda u tom dijelu grada najveći negativno utiče na zdravlje, a to će mnogi shvatiti nakon nekog vremena provedenog tamo. Iskreno savjetujemo građanima koji žive u tom dijelu grada da se angažuju ka lokalnoj samoupravi i traže način da se Sity kvart ozelenili. Isto tako lokalna uprava treba da štiti javno zdravlje i odlukama uslovi građevinske kompanije da se gradnja novih objekata prati sa ozelenjavanjem što je pozitivna praksa koja je zastupljena i u regionu – ističe Perović.
