Provjeru ustavnosti i zakonitosti odluketražili su odbrnici DPS-a Andrija Klikovac, Ksenija Aranitović i Vladan Arsović. Odbornici DPS-a smatraju da propis, donijet sredinom maja, nije u saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o lokalnoj samoupravi, ukazujući da su norme kojima se uređuje postupak podjele i spajanja mjesnih zajednica i izbora organa MZ neprimjenjive. Problematizovali su i postupak izbora Savjeta. Oni ipak, juče nijesu došli na sjednicu odbora.
U izjašnjenju Ustavnom sudu Slađana Anđušić, sekretarka za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnom društvom, tvrdi da je odluka donijeta u skladu sa zakonom i da ne sadrži normu protivnu Ustavu. Smatra da ukoliko su postojale sporne formulacije, podnosioci inicijative su imali priliku da ih daju tokom izrade teksta jer su bili u radnoj grupi. Zakonodovni osnov Odluke o mjesnim zajednicama sadržan je u članu 153 Zakona o lokalnoj samoupravi, navela je iz izjašnjenu Slađana Anđušić.
– Na osnovu tog člana skupštini opštine se daju ovlašćenja da odlukom reguliše širok spektar pitanja - od uslova osnivanja mjesne zajednice, preko organizacije, organa, načina odlučivanja, pa sve do finansiranja i drugih pitanja značajnih za njihov rad. Dakle, zakonodavni osnov je jasno propisan – navela je Anđušić u izjašnjenju.
Ona navodi da je jedno od pitanja od značaja za mjesne zajednice jeste svakako i transparentno utvrđivanje granica mjesnih zajednica, upravo u skladu sa članovima 113 i 114 Ustava Crne Gore. Anđušić u izjašnjenju navodi da je član 156 Zakona o lokalnoj samoupravi dao je mogućnost lokalnoj upravi da vodi registar mjesnih zajednica.
– Granice mjesnih zajednica su za početak uređene Elaboratom odrađenim od strane nadležnog organa uprave. Na osnovu Elaborata jasno se mogu utvrditi granice i prebivališta građana sa pravom glasa. Vođenje registra prebivališta jeste u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, ali Odluka može propisati obavezu mjesnih zajednica da se rukovode podacima iz tog registra u svrhe lokalnog organizovanja, što ne znači da lokalna samouprava vodi sam registar, već ga koristi kao relevantan izvor informacija za rad mjesnih zajednica na propisan način – navela je ona.
Slično je, kako je navela, kao i kod nadležnosti administatora po žalbama na rješenja komisije gdje se radi o unutrašnjem upravnom procesu lokalne samouprave, koji ne izlazi izvan zakonskih okvira, kojim se ni u kom slučaju ne povređuju opšta pravila upravnog postupka ili ingerencije upravnih sudova.
Odbornici DPS-a u inicijativi ukazuju da član 30 odluke o MZ propisuje da izborni odbor „po službenoj dužnosti pribavlja ovjereni izvod iz Registra prebivališta za mjesnu zajednicu u kojoj se vrše izbori" i da je „za potrebe izbora za članove Savjeta, nadležni organ dužan da od nadležnog ministarstva pribavi ovjereni izvod iz registra prebivališta svih punoljetnih građana na području mjesne zajednice u kojoj se sprovode izbori. Smatraju da je odredba neprimjenjiva jer Zakon o registrima prebivališta i boravišta, niti bilo koji drugi zakon ne propisuje obavezu vođenja registra prebivališta i boravišta punoljetnih građana po mjesnim zajednicama.
