Podgorica će do 2025. godine dobiti Cortex selo gdje će zaposleni u ICT sektoru moći po povoljnim uslovima da kupe stanove i na taj način riješe stambeno pitanje. Cortex, inače je ICT klaster za informacione tehnologije, inovacije, edukaciju, dizajn i tehnološki razvoj Crne Gore, sklopio je saradnju sa NLB bankom kako bi zaposleni dobili povoljne stambene kredite, kao i sa firmom Eurozoks, koja je investitor. Učesnik u projektu je i kompanija Coinis. Kako su saopštili na prezentaciji projekta stambenog obezbjeđenja za zaposlene u ICT industriji, glavni cilj projekta je briga o zaposlenima i stvaranje ljepšeg i kvalitetnijeg ambijenta u Crnoj Gori.
Aleksandar Drekalović, ispred kompanije Cortex, govorio je o finansijskim benefitima i istakao da su to konkrentno cijena za dobar kvalitet, povoljni uslovi finansiranja od strane banke i subvencija kamarne stope koje su obezbijedile kompanije za zaposlene. On je istakao da je ukupna ušteda za zaposlene u ovom projektu 162.000 eura.
– Kavdrat stana od 70 kvadrata u Cortex selu za ICT stručnjaka košta 1.400, a na tržištu je 1.800 eura i više od toga. Kada je u pitanju kamatna stopa za stambeni kredit zaposleni u ICT sektoru dobijaju fiksnu stopu od 4 procenta na 25 godina bez troškova obrade kredita, dok je na tržištu kamatna stopa za stambeni kredit 6,5 procenata, a troškovi obrade kredita 1.000 eura. Dakle, cijena tog stana je 98.000 eura, a na tržištu bi isti taj stan koštao 126.000 eura. Po tom osnovu zaposleni već ostvaruju uštedu od 28.000 eura. Dalje, za kredit od 98.000 eura, po kamatnoj stopi od 4 procenta, na 25 godina, ukupan iznos kamate za stan u Cortex selu je 57.0000, a na tržištu zaposleni bi morao da digne kredit od 126.000 eura i kamata bi izašla 129.000 eura. Garažno parking mjesto u Cortex selu je 8.000 eura, a u negdje drugo je 12.000 eura. Tako da ukupna ušteda učešća na ovom projektu 162.000 eura. Banka je ponudila i povoljne kredite za opremanje stana. Inače, model plaćanja, koji je ponudio investitor Eurozoks je deset odsto avans u momentu prijave gradnje, a ostatak novca po useljenju. Taj model pratila je NLB banka, tako da zaposleni u periodu od početka do završetka izgradnje nema trošak rate kredita. Zaposleni su mogli imati uticaj i na idejno rješenje. U ovom kompleksu 40 procenata je slobodnih površina. Zaposleni su imali besplatno advokatsko savjetovalište, kao i besplatno savjetovalište sa arhitektom Milošem Lakovićem – rekao je Drekalović.
Cortex selo gradiće se u zahvatu DUP-a Titeks. Miloš Laković, projektni menadžer, kazao je da su pola godine tražili lokaciju, ali da je ova bila najbolja. On je istakao da je na 12.500 površine objekta smješteno 115 stambenih jedinica.
– Tu je 4.500 kvadrata uređenih zelenih površina. Podzemna garaža je na 4.200 kvadrata i ima 120 mjesta za stanare, a u parteru imamo dodatnih 35 parking mjesta za posjetioce. Naše fasade su u pet pastelnih boja. Imamo sadržaja poput fitnes zone, park zone, ugostiteljskog objekta, igralista i sportske terene. Pažnju ćemo posvetiti prostorima za djecu. Pejzažno uređenje je važno jer utiče na kontakt čovjeka i prirode. Sadnice će biti vrste otporne na klimu u Podgorici. Počeli smo realizaciju projekta, ne sa temeljima, već sa sadnjom sadnica u rasadniku, koje ćemo presaditi. Stanovi su prosječne kvadrature 82 kvadrata. Po projektu to je nezavisna dnevna i noćna zona, vešeraj, sobe prostrane, otvoreni tip kuhinje, prostrane terase, širina dnevnog boravka. Imamo duplekse, klasične stanove, stanove sa baštom, imamo i stanovi i sa pet soba i ateljeom... – rekao je Laković.
Kako je kazao Zoran Drobnjak, vlasnik kompanije Eurozoks, posao su dobili na specifičnom tenderu među 25 firmi iz građevinskog sektora.
– Prepoznali smo priliku da ukažemo na standarde gradnje koje inače ne praktikujemo na našim projektima i da usavršimo naša inženjerska znanja. Profit je bio u drugom planu. Vjerujemo da će ovaj projekat transformisati okruženje. Finansijski i operativno je vrijedan 15 miliona eura i jedan je od većih naših projekata i predstavlja izazov, znajući da je tržište materijala, radne snage jako nestabilano. Zajedno sa našim partnerima, saradnicima i iskustvom koje imamo smatramo da ćemo ovaj projekat realizovati po planu i na obostrano zadovoljstvo. Kada smo krenuli u ovu priču nijesam bio veliki optimista. Sve je izgledalo glomazno, ali smo uspostavili jedan odnos i postali pravi partneri – kaže Drobnjak.
Vladan Tabaš, predsjednik upravnog odbora ICT Cortex, kazao je da su tek nešto više od dvije godine postojanja klastera okupili 40 članica koje su u prošloj godine akumulirali 162 miliona eura prihoda i oko 11,5 miliona profita, te da je u svemu tome učestvovalo 1.348 zaposlenih.
– Već smo postali ozbiljan segment jedne IT industrije. Mi želimo da budemo jedna od vodećih industrija u Crnoj Gori. Kada je klaster osnovan osnovni principi na kojima počiva su promovisanje kao edukacija, internacionalizacija i digitalna tranformacija. Desile su se i neke druge aktivnosti. U domenu edukacije pomenuo bih akademiju koja je realizovana prošle godine. U saradnji sa Glavnim gradom organizovali smo najveći IT skup u Crnoj Gori – istakao je Tabaš.
Dejan Petković, vlasnik kompanije Coinis, kazao je da mu je u početku ideja zvučala nerealno.
– Na početku nijesmo imali banku kao partnera, lokaciju, investitora, ni zaposlene koji bi bili stanari. Krenuli smo od nule. Od kada Cortex postoji formirala se zajednica, a prije njega kompanije nijesu komunicirale izmedju sebe. To je velika transformacija. Sada ih je Cortex okupio za stolom i svi pričaju o stambenom obezbjeđenju zaposlenih – ističe Petković.
Martin Leberle, predsjednik Upravnog odbora NLB banke, kazao je da je nije tipičan projekat, već timski rad.
– Zapravo mi smo bili uključeni u ovaj projekat mjesecima unazad i imali smo mogućnnost da analiziramo čitav koncept i da se referišemo prema preduzetnicima, sponzorima i partnerima ovog projekta. Eurozoks je kompanija koja je poznata i kojoj ljudi vjeruju i koja je uzela učešće u ovom projektu i u toj ranoj fazi imali smo mogućnost da kreiramo nešto što nije dostupno inače na slobodnom tržištu. Tako da vjerujem u ovaj projekat i u odluku koja je donijeti mjesecima unazad. Koristimo znanje kao lideri na tržištu po pitanju stambenog obezbjeđivanja, i to ćemo iskustvo prenijeti u ovaj projekat – ističe Leberle.
