Ona je kazala da smo u tom pogledu nazadovali.
– Nelegalno odlaganje otpada nikada nije bilo vidljivije u Podgorici nego sad. Karakteristično je i smanjenje zelenih površina koliko god se hvalimo sa novim parkovima Podgorica ostaje bez njih. Bilo je neophodno formirati zeleni prsten oko Podgorice, počev od Ćemovskog polja i dalje sva područja koja okružuju grad, a to je prva linija odbrane od klimatskih promjena - rekla je Marojević Galić.
Ekolog Vuk Iković kaže da je moć kapitala iznad znanja, nauke i zakona.
– Imate period 30 godina gdje kapital diktira kako će se razvijati grad bez obzira na porijeklo tog kapitala. Posebna je priča ozelenjavanja poslednjih 70 godina. Imali smo borovizaciju Podgorice kada se intenzivno sadio bor, a onda je nastupila era platanizacije. Za vrijeme Miomira Mugoše je bila magnolizacija, a onda poslednja era vladavine DPS-a gradom bila je kamforizacija, gdje je jedna kamfora kupovana za oko 400 eura, a u domaćem rasadniku na Marezi hrast i košćela bila 20 eura - kaže Iković.
On kaže da hrast dominira okolnim brdima ne bi za pola sata četvrtina Gorice izgorela.
– Sada imamo priču da li brda treba ostaviti park šumama ili ih pretvoriti u amortizovane Siti kvartove. Pravimo li tržište nekretnina za ljude iz vana ili grad za potrebe čovjeka? Na javnoj raspravi je PUP Glavnog grada koji nije napravio minimalni zaokret u odnosu na prethodne. Imamo nastavak reprodukcije Siti kvartova u slici Veljeg brda koji se predstavlja kao nešto zeleno, progrsivno, a u stvari nije tako - kazao je Iković.
