(VIDEO) Eksperti koje je angažovala Opština Zeta poručili: Nedovoljno podataka o spalionici mulja

Analizu elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu sinoć su u Zeti predstavili profesori Čedo Maksimović sa Imperial koledža u Londonu i Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu iznoseći niz primjedbi.

Njih je, na ekspertskom nivou angažovala Opština Zeta, a Maksimović je na pitanje "Dana" da li su potpisali komercijalni ugovor, rekao da jesu, ali da je u pitanju skromna cifra u skladu sa mogućnostima Opštine, te da je on bio spreman da analizu uradi bez ikakvog honorara. U Zeti je inače, u toku kampanja uoči referenduma koji je zakazan za 14. decembar gdje će se građani izjasniti da li su za ili protiv kolektora.

Profesor Maksimović se na sinoćnjoj tribini bavio analizom uticaja postrojenja na vazduh. Tokom jednočasovnog izlaganja kazao je, da je na osnovu dokumentacije koja mu je bila dostupna, utvrdio da projekat ima niz loših strana. Dobre nije pominjao.

– U otvoreni bazen postrojenja ulazi još neprečišćena voda, bakterije jedu organski materijal i trebalo bi da na izlazu izađe čistija voda. Taj proces traje dan, dva. Kada kiša pada ona se ulije i tada proces traje nedjelju, dvije, tako da ovo postrojenje dobrim dijelom ne radi. Imate takav primjer u Meljinama. Na Luštici se kada vjetar duva ne može opstati od nesnosnih mirisa. Sam sam se uvjerio, pobjegao sam sa jedne večere zbog takve situacije. E to može i vama da se desi. Ovo je izvor zagađenja vazduha, neprijatni miris koji se šire četiri, pet kilometara u krug - rekao je Maksimović.

Maksimović predlaže da se radi postrojenje zatvorenog tipa, koje je modernije, manje, jeftinije, a ima više kapaciteta.

- Manje struje troše, manje mulja ima. Ja nijesam ubijeđen da ovdje nijesu neki zaostali ostaci stare tehnologije, iako govore da je unutra sve novo. Tražićemo dopunsku dokumentaciju da potvrde to što pričaju. U Podgorici je moglo da se radi na istom mjesti gdje je sada i to tri manja postrojenja - kaže Maksimović.

Građani tražili alternativu za postrojenje

U raspravi se uključilo i nekoliko građana. Miodrag Vuletić pitao da li profesori imaju neki gotov projekat da im predlože. Profesor Maksimović je kazao da nemaju ali da su spremni da pomognu da se uradi dobar projekat ukoliko su sve strane zainteresovane. Draga Klikovca interesovalo je da li se spalionice rade u naseljenim mjestima. Profesor Jovović je rekao da postrojenja za termički tretman imaju svi veći gradovi, te da je takva u centru Pariza.

– Vama je problem povjerenje u ljude koji će da upravljaju postrojenjem. Morate znati koji otpad će da se prerađuje. Ono što morate znati je tačan sastav mulja i da li on dolazi i sa strane - kaže Jovović.

Odbornik Demokrata u SO Zeta Luka Krstović pitao je da li je bilo incidenata na sličnim postrojenjima. Profesor Maksimović je kazao da je sigurno bilo incidenata, te da obično prestane da radi zbog prekida struje i da se tada šire neprijatni mirisi.

Marko Nešković iz Mahale pitao je da li da se suprostave ovakvom postrojenju. Maksimović je kazao da Opština i građani treba da iznesu svoje stavove i da se kompletna dokumentacija stavi na uvid. Predsjednik Opštine Mihailo Asanović kazao je da će oni slijediti građane i dati pasivni otpor ukoliko radovi krenu.

Profesor Aleksandar Jovović za nešto više od 20 minuta izlaganja govorio je o elementima postrojenja fokusirajući se na spalionicu.

– Moralo se uraditi stanje klime, hidrotehničke analize da se vidi da li to tehničko rješenje može tu da se radi. Kada uzmemo ovaj elaborat ne znate kako je urađen. Nedostaju podaci između ostalog potrošnje struje, materijali za izgradnju i rad postrojenja, podaci o bio filteru, ne piše koliko je prečišćivača, pominje se spoljašnji mulj, a nema podataka kakav je to mulj. Mi ne znamo kako izgleda postrojenje za spaljivanje. Nema nijednog tehničkog broja. Brojnih podataka nema u ovom elaboratu. Ovo postrojenje za spaljivanje treba da ima uređaje kao fabrika za sebe. Svaki od djelova sistema mora biti jasno objašnjen. Da bi mogli projektovati morate imati jasan sastav mulja, a u elaboratu se to ne vidi - kaže Jovović.

Opština Zeta zbog kolektora tuži ministarstvo ekologije

On je istakao da nema podataka kolika se buka proizvodi, uticaj na klimatske promjene, vizuelnu procjenu uticaja... Jovović je naveo da oni ne znaju šta je od modernih tehnologija unijeto u ovo rješenje, jer nedostaju podaci.

U sali KIC-a "Zeta" nije bilo praznih mjesta. Prisustni su bili, pored čelnika Opštine, predsjednika Mihaila Asanovića, i predsjednika SO Aleksandra Kojičića, poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović i predstavnici svih parlamentarnih stranaka iz Zete uključujući i opozicioni DPS. Na tribini bio je i Ratko Stijepović, nekadašnji predsjednik SO Zeta.