Prijave su podnijete protiv N.N. lica, a inspektori za zaštitu od požara kažu da nemaju informacija kako je postupljeno po njima.
Najviše požara ugasili su podgorički vatrogasci i to 1.150. Ovaj broj, kako je za "Dan" saopštio Đon Ljuljđuraj, inspektor za zaštitu od požara Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada, obuhvata intervencije i na području opština Zeta i Tuzi jer su podgorički vatrogasci bili zaduženi za njihovo gašenje s obzirom na to da ove dvije lokalne samouprave nemaju osnovane Vatrogasne jedinice.
– U Zeti smo imali 320 intervencija, a u Tuzima 115, ostale intervencije bile su na teritoriji grada. Za ovu ljetnju požarnu sezonu podnijeli smo sedam krivičnih prijava i to za lokacije Ćemovsko polje, Vranj, lokaciju preko puta Kastelane, Kokotsko polje, Dajbabsku goru, Srpsku i za Kotrabudan, a napisali dva prekršajna naloga. Od strane Uprave policije sam kontaktiran za podmetnute požare na Ćemovskom polju i u blizini Kastelane u Tuzima. Kada su ostale krivične prijave u pitanju, nemamo nikakvih informacija, vjerovatno Uprava policije ima svoj tempo rada – rekao je Ljuljđuraj.
On je rekao da je Upravi policije prijavio lice koje je 15. avgusta dva puta zapalilo Dajbabsku goru.
– Meni su mještani prijavili da jedno lice pali Dajbabsku goru i ja sam ga prijavio. Policija je brzo reagovala, privela ga na informativni razgovor i to lice je, usljed nedostatka dokaza, pušteno – kaže Ljuljđuraj.
Ljuljđuraj dodaje da su tokom ovog ljeta u požaru najviše stradali Piperi, a nakon njih Kuči.
– Najkritičnije je bilo u Piperima od 11. do 18. avgusta. Tada nam je požar krenuo u mjestu Drezga i cio sistem zaštite je bio na terenu. Požar u Piperima je ostavio veliku materijalnu štetu. Takođe, imali smo veliki požar u Kučima, a od Uprave policije smo dobili informaciju da je požar krenuo iz sela Bezjovo. Lica koja su ga podmetnula su i uhvaćena – naveo je Ljuljđuraj.
Podgorički inspektor zaštite od požara kaže da su ove ljetnje požarne sezone imali manji broj lažnih dojava u odnosu na prethodne dvije godine. Poručuje i da su ove godine imali manji broj požara koji se odnose na paljenje deponija. Osvrnuo se i na kazne koje su precizirane u slučaju paljenja vatre na otvorenom prostoru u momentu zabrane.
– Na osnovu Odluke o zabrani paljenja vatre na otvorenom prostoru propisane su kazne od 30 do 1.000 eura za lice za koje su sumnja da je podmetnulo požar. Kada je u pitanju Krivični zakon, imamo član 327 koji propisuje da lice koje namjerno izazove požar kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do osam godina u zavisnosti da li je to uradilo iz nehata ili ciljano, da li postoje posljedice usljed požara koji je nastao. Ja sam napisao dvije kazne od po 100 eura – kazao je Ljuljđuraj.
Poručuje da je podgorička Služba zaštite i spasavanja ove godine u požarnu sezonu ušla sa 27 ispravnih vozila i 65 stalno zaposlenih vatrogasaca, 17 sezonaca i dva volontera.
– Kada se to sagleda to je za Podgoricu dovoljno, ali mi pokrivamo i Zetu i Tuzi i taj broj vatrogasaca nije dovoljan – rekao je Đon Ljuljđuraj.
Za razliku od Podgoričana, Nikšićani su ljetos imali 350 požara na otvorenom prostoru. Inspektor za zaštitu od požara Vatrogasno-spasilačke jedinice Nikšić Miloš Vukotić kaže da su prijavili šest N.N. lica za podmetanje požara, ali da od Uprave policije nisu dobili povratnu informaciju.
– Po službenoj dužnosti smo prijavljivali jer je bilo nekoliko požara u kojima je bilo značajnije štete, ali od Uprave policije nismo dobili nikakvu povratnu informaciju šta su, i da li su nešto preduzeli po tom pitanju. Imali smo šest prijava protiv N.N. lica. Mi obavijestimo Upravu policije, a oni se uglavnom pravdaju da moraju da izvode vještaka i da to mnogo košta. Izlaskom na teren mi po načinu kretanja požara utvrdimo da je on podmetnut. Recimo, imamo požar uz put – tu nije bilo grmljavine, nije bilo električnog pražnjenja instalacija što bi moglo da uzrokuje požar – rekao je Vukotić.
Dodaje da su u odnosu na prethodne dvije-tri godine, ove godine imali veći broj požara.
– Ovog ljeta ranije je počela požarna sezona jer su tokom juna bile visočije temperature. Neke lokacije se ponavljaju iz godine u godinu, ali imali smo i novih lokacija na kojima su izbili požari. Najviše su goreli nisko rastinje, žbunje, manje kvalitetna šuma. Imali smo požar na Lukavici gdje je izgorelo nekoliko kuća i vikendica i tu je bila najveća šteta. Na Lukavici je u opasnosti bila i kvalitetna šuma. Takođe, imali smo požar u Petrovićima gdje je vatra prijetila šumi – naveo je Vukotić.
Da bi se spriječilo širenje požara, kako navodi Vukotić, potrebno je prije vršiti edukaciju.
– Imali smo preventivne obilaske terena tamo gdje su se ranije pojavljivali požari tako da mislim da je to dalo određenog efekta. Posle edukacije, imamo opremanje vatrogasno-spasilačkih jedinica video-nadzorom kako bi mogli da otkrijemo požar. Bili smo svjedoci koje su štete bile ove godine u glavnom grad, i na Primorju, i u Nikšiću, a najgore što je moglo da se desi je to što smo imali ljudsku žrtvu, čojeka koji je stradao gaseći požar – kaže Vukotić.
