Nišavić je rekao da će se potruditi da zahtjev upute do kraja nedjelje kako bi od državnog organa blagovremeno dobili odgovor. Preduslov za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole, kako je rekao direktor Vodovoda, bilo je pozitivno mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu.
–Kao preduslov za izdavanje građevinske dozvole bilo je neophodno prikupiti cjelokupnu dokumentaciju, a kao dio nje, svakako je i mišljenje na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Nakon dobijanja mišljenja pripremili smo dokumentaciju neophodnu za predavanje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju državnog objekta od opšteg interesa i samim tim u narednih nekoliko dana ćemo taj zahtjev i predati Ministarstvu – saopštio je Nišavić.
Nišavić objašnjava da je rok u kojem Ministarstvo treba da odluči o njihovom zahtjevu mjesec dana.
– Prethodna procedura je podrazumijevala da ukoliko u roku od 15 dana, od momenta prijave gradnje, ne bude reagovanja nadležnih institucija ona se smatra odobrenom i može se krenuti sa gradnjom. U prethodnih mjesec dana je došlo do izmjene zakona. Više se ne predaje prijava gradnje već se šalje zahtjev za dobijanje građevinske dozvole. U roku od 30 dana bi nadležne institucije trebalo da odgovore na zahtjev i nakon toga se stiču uslovi za početak gradnje. O tačnom datumu početka radova ne možemo govoriti, ali sa radovima moramo početi do kraja godine – kaže direktor Vodovoda.
On ukazuje da je neophodno do kraja godine uvesti izvođača u posao kako bi ne bi došlo do raskida ugovora čime bi izgubili grant sredstva od 33 miliona eura.
–Nije neophodno da samo počnemo sa gradnjom već da imamo određene elemente izvedene na terenu kako bi oni bili fakturisani i naplaćeni iz sredstva koja su nam dostupna. Od 35 miliona eura kredita koji smo uzeli za gradnju do sada smo potrošili oko 32 miliona eura i to za širenje mreže, izgradnju pješačkog mosta, nabavku mehaničke opreme. Preostalo nam je da potrošimo još tri miliona od toga kredita i 33 miliona granta i ta sredstva moraju biti utrošena na samu izgradnju postrojenja. Pored odobrenih 33 miliona granta imamo mogućnost da zahtijevamo dodatna sredstva od Evropske unije i Investicionog okvira za Zapadni Balkan i ona će biti neophodna za dalje širenje mreže. U pitanju se desetine miliona bespovratnih sredstava – navodi Nišavić.
Aleksandar Nišavić objašnjava i šta bi se desilo u slučaju da ne počne gradnja postrojenja.
–Raskidom kreditnog aranžmana bili bi vjerovatno u obavezi da u kratkom roku vratimo cjelokupna sredstva Njemačkoj banki za obnovu i razvoj. Pored 35 miliona kredita, izgubili bi i grant od 33 miliona, propustili šansu za novim bespovratnim sredstvima podrške u milionskom iznosu. Šteta bi bila oko 200 miliona koje bi dugoročno izgubili, a kratkoročno vjerovatno nekih stotinjak miliona bi koštalo Glavni grad i državu jer su potpisnici ugovora. Kasa grada bi bila blokirana za iznos oko 100 miliona eura koliko iznosi skoro godišnji budžet – kaže Nišavić.
