Inspektor je naložio Mjesnoj zajednici Stijena da obavijesti potrošače da voda iz bunara nije za ljudsku upotrebu i da na vidnom mjestu istakne obavještenje o tome. Precizirao je da će zabrana trajati dok se ne preduzmu konkretne mjere i to dezinfekcija vode u svrhu korekcije mikrobiološkog zagađenja.
Stanovnik Kopilja Željko Šušović kaže da su od Sanitarne inspekcije dobili odgovor da uzrok zagađenja vode može da bude, ali i ne mora, od živinskog otpada koji se odlaže na privatnoj parceli koja je od bunara udaljena oko 400 metara. Šušović kaže da se sa problemom odlaganja živinskog otpada bore četiri godine.
– Prije četiri godine smo se suočili sa problemom jer je Kopilje postalo deponija takvog otpada. Na privatnoj parceli od 50.000 kvadrata se odlaže živinski otpad i njemu ima mrtve živine. Širi se nesnosan smrad, veliki su rojevi muva, mušica i komaraca. Tu ima na hiljade tona deponovanog otpada koji sa sobom nosi opasnost. Mi smo o svemu tome obavijestili državne institucije, u dva navrata. Dopise smo poslali na adrese pet inspekcija. Uprava za inspekcijske poslove se proglasila nenadležnom, a Sanitarna inspekcija nam je odgovorila da voda u bunaru na Kopilju nije za ljudsku upotrebu. Takođe, obratili smo Ministarstvu ekologije i Ministarstvu poljoprivrede. Prije dva dana smo razgovarali sa ministrom Vladimirom Jokovićem koji nam je kazao daće uraditi sve što je u domenu njegove moći – rekao je Šušović.
Šušović navodi da se parcela na kojoj se odlaže otpad nalazi pored glavnog puta koji vodi ka Radovču i Kameniku, odnosno pored puta koji vodi ka crkvi i groblju.
– Očigledno da kada god je neki problem država nikad preventivno ne djeluje nego post festum, pošto se problem se javi. Država nema kapaciteta da institucionalno riješi problem. Ukoliko bi se nastavilo sa istovaranjem otpada mi ćemo blokirati put. Takođe, o problemu ćemo upoznati međunarodne institucije. Crna Gora ima problem sa ekološkim crnim tačkama. Ne vodi se računa o životnoj sredini, nama je tamo ugrožen život. Pčelinji fond je ugrožen, ne možemo livade da kosimo, kupimo sijeno od muva. Kupili smo plečarske šešire da bi lica zaštitila od ujeda muva – kazao je Šušović.
