U fokusu su multidisciplinarne sportske nauke, zatim medicina i zdravlja pod motom: Inovacije, izvrsnost, postignuća, sinergija i izazovi – most ka budućnosti u sportu. Definitivno je određen naučni program konferencije u kojem je utvrđena dinamika svih predavanja sa posebnim akcentom na devet plenarnih predavača koji će svako iz svog ugla osvijetliti razne aspekte sportskih nauka.
Prezentovani radovi će se u skraćenom obliku publikovati u specijalnom izdanju najprestižnijeg Crnogorskog naučnog časopisa - Montenegrin Jurnal of Sport Scienece and Medicine (MJSSM) kojeg citiraju najpriznatije svjetski priznate naučne citatne baze Scopus i Web of Science.
Cjelokupni radovi će biti objavljeni u naredna tri broja časopisa SportMont koji se distribuira kroz svjetsku citatnu bazu Scopus.
Između ostalih, jedna od tema će biti sportski trening i način utroška energije. Savremeni čovjek može da postigne vrhunski rezultat u dugotrajnom i sporom trčanju, zatim u trčanju kraćem po distanci, a većem po brzini. Takođe, može da postigne vrhunski rezultat i u trčanju na najkraćim distancama sa najvećim brzinama, ističe prof. dr Duško Bjelica, redovni profesor UCG i predsjedavajući Konferencije CSA. Ali, savremeni čovjek kao pojedinac, iako bi imao relativno maksimalne morfofunkcionalne sposobnosti, nije u stanju da postigne vrhunski rezultat na sva tri načina istovremeno. To jasno govori da se u većini sportova prije svega moraju razviti oni kapaciteti koji su dominantni.
Ova Konferencija će kako za treniranje, tako posebno i za takmičenje kroz mnoge naučne teze pokušati da da odgovore na postavljeni moto ovog prestižnog skupa a to su inovacije, izvrsnost, postignuća, sinergija i izazovi u sportu – most ka budućnosti. Plenarni predavači su iz Sjedinjenih Američkih država i Evropske unije (Slovenije, Švajcarske, Poljske, Bugarke, Hrvatske…) a biće zastupljene i pojedine teme kolega iz regiona. Zaklučena su prijavljivanja i prihvatanja novih abstrakta radova. Sumira se prispjeli materijal.
Ako se uopšte pogleda moguća šema udjela energetskih procesa u okviru dobijanja energetike u zavisnosti od trajanja, može se primijetiti da kratka i maksimalna naprezanja traju najviše do 15 sekundi i da se odvijaju na bazi razgradnje adenozintrifosfata (ATP), uglavnom akumuliranog u mišićnim ćelijama i funkcioniše po principu ''koliko imam toliko potrošim'', smatra prof. Bjelica. Takođe se može vidjeti da kratka ali ne najkraća i velika ali ne najveća naprezanja, hoću reći submaksimalna, mogu da traju do jednog minuta i da se odvijaju uglavnom na bazi glikolitičkih procesa, i funkcionišu po principu ''trošim ono što imam i ono što po malo dobijam''. Takođe se može vidjeti da dugotrajna i mala naprezanja mogu da traju više sati i da se odvijaju na bazi oksidativnih procesa. Upravo želimo da i na ova pitanja pokušamo naći odgovor – kakav je između njih most ka budućnosti u sportu.
Partneri ove prestižne konferencije su brojne visokoškolske institucije: Fakultet sporta Univerziteta u Ljubljani, FPMOZ Sveučilišta u Mostaru, Univerzitet sporta iz Tirane, Crnogorski olimpijski komitet i Evropski koledž sportskih nauka na čijem program se zvanično i nalazi ovaj naučni skup.
