Fon Bekerat je 4. novembra predao predsjednici Narodne skupštine Srbije Ani Brnabić izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije u evrointegracijama.
U tom dokumentu ukazano je i na veliku polarizaciju u Srbiji usljed masovnih građanskih protesta na kojima se godinu dana traži odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu rekonstruisane nadstrešnice glavne željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024.
Dodaje se da Beograd sporo sprovodi reforme koje su neophodne ukoliko želi u EU.
- Izvještaj nije dokument kritike, već ogledalo koje reflektuje napredak i oblasti u kojima je potrebno učiniti dodatne reforme - rekao je Andreas fon Bekerat.
Pozdravio je, kako je naveo, napredak u procesu izbora novog Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) i zakonodavni proces o jedinstvenom biračkom spisku.
Predsjednica Skupštine Ana Brnabić složila se sa kritikama da je Srbija usporila na EU putu.
- Brzina reformi jeste znatno manja, i to zbog polarizacije u društvu. Usporene su zbog ogromnog nepovjerenja između vlasti, opozicije i civilnog društva - rekla je Brnabić.
Zvanični Beograd dosad je odbacivao kritike o stanju vladavine prava, korupciji i slobodi medija u Srbiji.
Posljednji put je to uradilo Ministarstvo spoljnih poslova u reagovanju na odluku švedske vlade da obustaviti dio podrške državnim organima u Srbiji zbog, kako je navela, "nedostatak volje srpske vlade po pitanju poštovanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i zaštite slobode izražavanja i medija".
Evropska komisija je u izvještaju ocijenila i da Srbija treba da se uskladi sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Srbija, Turska i Bjelorusija su evropske zemlje koje se nisu priključile sankcijama EU Ruskoj Federaciji zbog invazije na Ukrajinu.
Srbija je od 2012. godine kandidat za članstvo u EU. Otvorila je 22 od 35 pregovaračkih poglavlja. Dva privremeno zatvorena.
