Rusija je „pod američkim pritiskom" pristala da proda svoje udjele u Naftnoj industriji Srbije, piše Frankfurter algemajne cajtung o dilu koji je potvrdila i zvanična Moskva.
Gazprom bi trebalo da proda 56,15 odsto NIS-a mađarskom MOL-u. „Prodajna cijena je nepoznata, bankarski analitičari je procjenjuju na 1,2 milijarde eura. To bi bilo triput više od cijene koju su Rusi platili", prenosi DW pisanje nemačkog lista.
Sve je utanačeno, prema navodima iz Beograda, no čeka odobrenje američke kancelarije za sankcije OFAC. Ima navoda o ulasku i emiratskog koncerna ADNOC u manjinski udeo, kao i o povećanju srpskog udjela na 34 odsto.
Nejasno je, piše list, kako će Mađari isplatiti Ruse s obzirom na finansijske sankcije protiv Moskve i to iako vlasti Viktora Orbana imaju dobre odnose sa Kremljom.
MOL jača svoju poziciju
- Preuzimanjem će najveći naftni i gasni koncern Mađarske pojačati poziciju na energetskom tržištu centralne i jugoistočne Evrope - piše Frankfurter algemajne, podsjećajući da je MOL već sada veliki igrač sa cijelim lancem – od crpljenja nafte i gasa, preko rafinerija i veleprodaje do benzinskih pumpi i petrohemije.
Ocenjuje se da MOL ovako jača saradnju sa Gazpromom, povećava marže u poslu sa rafinerijama, ali i dolazi pod upitnik u pogledu moguće kartelske pozicije.
- Takođe bi mogla da se pojača konkurencija sa rivalima OMV-om u Austriji, Petrolom u Sloveniji, INA-om u Hrvatskoj i nezavisnim trgovcima - dodaje frankfurtski dnevnik.
Strah u Hrvatskoj
Drugi list iz istog grada, Frankfurter rundšau, navodi da srpske vlasti pokušavaju da odagnaju bojazan da bi MOL mogao da zatvori rafineriju u Pančevu, jedinu u Srbiji. To onda otvara druga pitanja.
- Posebno se u susjednoj Hrvatskoj sa brigom gleda na ulazak MOL-a u Srbiju. Pri integraciji rafinerije u Pančevu u MOL-ov sistem, rafinerija u Rijeci bi mogla da pretrpi istu sudbinu kao već zatvorena rafinerija u Sisku - piše list.
Takođe, hrvatski naftovod Janaf je 90 odsto prihoda ostvarivao prodajom MOL-u i NIS-u. Kako će to sada sve biti u rukama Budimpešte, to bi „moglo da oslabi hrvatsku pregovaračku poziciju o cijenama".
List podsjeća i na otpočetu gradnju srpsko-mađarskog naftovoda i citira portal Hungary Today koji navodi da je region „veoma zavisio od Janafa", ali da se kupovinom NIS-a sada „okreće drugi list".
Mađarska i Srbija „po sopstvenim pravilima"
List Berliner cajtung pak podsjeća da je Mađarska izuzetak po pitanju nabavke ruskih energenata – i nafte i gasa. Naftovod koji se sada gradi ka Srbiji biće direktno priključen na stari sovjetski naftovod Družba, čime Rusi zadržavaju uticaj.
Jedan krak tog naftovoda ide do Šveta na istoku Njemačke, no tuda više ne teče nafta. Jedan drugi krak preko Ukrajine i dalje teče ka Mađarskoj.
- Brisel bi mogao da okonča ovaj kurs ako bi potpuno ukinuo izuzetke za rusku sirovu naftu. Ali to do sada nije uspjelo, četiri godine od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine - podsjeća list.
Time, piše dalje, Mađarska koristi prostor – pravno je sve u redu, ali politički protivno logici EU da napusti ruske energente. Berliner cajtung bilježi da se i najnoviji dilovi sa Srbijom u Briselu samo primaju k znanju, bez formalnih prigovora.
„Dil pokazuje kako se vodi energetska politika u jugoistočnoj Evropi – ne preko samita ili moralnih načela, nego preko vlasničkih udjela i infrastrukture. Dok EU planira potpuno napuštanje (ruskih energenata), Mađarska i Srbija same organizuju svoje snabdijevanje – po sopstvenim pravilima."
