Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić bila je premijerka Srbije u dva mandata, a predložena je kao vanstranačka ličnost. Ekonomista Mirko Cvetković takođe je došao kao ličnost bez političkog iskustva na čelo vlade 2008. u vrijeme dok je državom rukovodila koalicija okupljena oko Demokratske stranke. I Brnabiću i Cvetkovića pratile su kritike da predstavljaju samo figure u sjenci predsjednika države.
Sagovornik "Dana" na temu novog mandatara za sastav Vlade Srbije je advokat Vladan Glišić iz Narodne mreže i nekadašnji samostalni narodni poslanik.
– Novi mandatar je poznati stručnjak bez ikakvog iskustva u državnoj upravi. Ako se ispostavi da su i članovi njegovog tima tj. nove Vlade sličnog profila – i Vlada i mandatar imaju sve uslove da budu politički "fikus" tj. izvršioci volje predsjednika Srbije koji, uzurpirajući mnoge ako ne i sve prerogative izvršne vlasti (pošto po Ustavu Srbije nema takva ovlašćenja) nastavlja da vlada po starom – objašnjava Glišić za "Dan".
Prema njegovim riječima, prethodna Vlada je pala pošto je izgubila kontrolu nad društveno-političkim dešavanjima u Srbiji.
– To znači da nije imala povjerenje velikog dijela društva da rešava probleme izazvane najmasovnijim protestima protiv ličnog režima predsjednika Srbije. Da bi to povjerenje povratila nova Vlada i mandatar moraju prvo zahtijevati od predsjednika Srbije da se vrati u svoje ustavne okvire, da mandatar postupa po svojim ustavnim ovlašćenjima (on je najjača figura izvršne vlasti po Ustavu Srbije) i tako uspostavi kontrolu nad državnom upravom, a onda da kroz niz kompromisa sa pobunjenim dijelom društva (studenti i građani) vrati i povjerenje u institucije čiji je on ustavni predstavnik – ističe Glišić dodajući da je to sada teško zamislivo i vjerovatno nemoguće, ali bilo bi, kako kaže, prijatno iznenađenje za javnost i blagotvorno za državu.
Prim. prof. dr Alek Račić, predsjednik Pokreta srpske sabornosti, u izjavi za "Dan" podsjeća na neke poteze koji su obilježili našu prošlost, a koje bi bilo nužno da novi mandatar Đuro Macut ispravi.
– Poslije promjene režima u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine javnost u Republici Srbiji je očekivala da će nova vlast povući priznanje Kosova i Metohije. Ali to se nije desilo. U parlamentu Crne Gore izglasana je Rezolucija o genocidu NDH od 1941. do 1945. godine. Tekst te Rezolucije koja je izglasana u Crnoj Gori je sličan onom koji je izglasan u parlamentu Republike Srpske. Javnost nije upoznata sa činjenicom da parlament Republike Srbije nije izglasao takvu rezoluciju, već je tri puta odbijao – kaže Račić i dodaje da je novo rukovodstvo u Crnoj Gori prema svojim računicama tu Rezoluciju izglasalo, a nije izvršila otpriznanje KiM.
– Time je rukovodstvo Crne Gore u političkom smislu stavilo do znanja da im je za evroatlantske integracije bitan status KiM koji Zapad nameće i da ga neće mijenjati. Istovremeno je izglasalo Rezoluciju o genocidu nad srpskim narodom za koju matična država Srbije nije imala hrabrosti. Kako je novi mandatar Đuro Macut iz krajeva koji su stradali od ustaškog genocida ponajviše, to je prvi zadatak koji mora da uradi zarad svojih predaka. Drugi zadatak je da insistira od vlasti Crne Gore na otpriznanju KiM – objašnjava Alek Račić.
Prema njegovim riječima, primjeri za Crnu Goru su zemlje članice NATO-a: Španija, Rumunija, Slovačka i druge, s obzirom na to da je i Crna Gora član NATO-a.
– Sledeće dužnosti mandatara kao ljekara i nastavnika, moraju da budu na sprečavanju privatizacije državnog zdravstva i prosvjete. Kako je on i ljekar i nastavnik u državnoj službi, prije svega je neophodno da riješi milionske afere u zdravstvu i nepravilna napredovanja u nastavnom zvanju u prosvjeti – zaključuje Račić u izjavi za "Dan".
