Kako tvrdi, kada se oni izuzmu iz zvanične turističke statistike, slika je skroz drugačija.
On je u svojoj analizi turističkih statističkih podataka kazao da se struktura gostiju koji posjećuju našu zemlju jeste izmijenila i da se vanevropsko emitivno tržište veoma dobro animiralo da posjeti našu zemlju.
- Svjedoci smo prilično negativnog narativa koji se plasira crnogorskoj javnosti sa različitih adresa, a odnosi se na osnovnu privrednu granu naše zemlje. Javnost mora biti svjesna da je turizam, kao privredna grana, vrlo osjetljiv na sve društvene, ekonomske, socijalne i prirodne nestabilnosti i nepogode. Dokaz tome je i nemili dogadjaj na Cetinju sa samog početka godine koji je 'ugasio' Crnu Goru u svakom smislu, pa i turističkom. Takođe, turizam je osjetljiv i na sav negativan, uglavnom plaćen, PR koji se po pravilu generiše u regionalnim tabloidima i zato smatram da makar mi, u 'našoj kući', moramo biti odgovorni i objektivno informisati javnost o parametrima i statistici koja se odnosi na industriju turizma i putovanja - smatra Golubović.
Kako kaže, javnosti treba predočiti jednu širu sliku koja pokazuje trendove u industriji.
- Prema zvaničnim podacima ETC (European Travel Commision) međunarodna putovanja i broj dolazaka u Evropi u prvom kvartalu 2025. godine su porasli za 4.9 odstou odnosu na isti period 2024. godine. Broj noćenja s druge strane, ostvario je rast od 2.2 odsto - navodi Golubović u analizi.
Kada je naša zemlja u pitanju, dodaje on, u prvom kvartalu 2025. ostvaren je rast broja dolazaka inostranih turista za 3.54 odsto u odnosu na prvi kvartal 2024., dok je broj ostvarenih noćenja inostranih turista manji za 10,1 odsto. To nam, kaže Golubović, govori da kao država pratimo trend povećanja međunarodnih turističkih kretanja, ali nameće takođe i logično pitanje odakle ovakav disbalans i nelogičnost, da imamo povećan broj dolazaka, a značajan pad broja ostvarenih noćenja.
- Neophodno je vrlo detaljno i oprezno analizirati stastističke podatke koji se odnose na turizam jer je dokazano da su 2023. godine u zvaničnu turističku statistiku ušli i svi oni državljani Rusije i Ukrajine koji su u našu zemlju zapravo izbjegli/migrirali usljed ratnih dešavanja. Zbog toga ja često ovu godinu ironično nazivam i godinom „izbjegličkog turizma" u našoj zemlji. Isti ti ljudi su tokom 2024. vrlo intenzivno napuštali našu zemlju i selili se iz nje zahvaljući čemu je zvanična statistika pokazivala pad od 800.000 ostvarenih noćenja. A samo ruski državljani su u 2024. ostvarili 48.662 dolazaka manje i skoro milion noćenja manje u odnosu na 2023. godinu - ističe Golubović.
Naglašava da su državljani Rusije upravo ti koji kreiraju disbalans turističke statistike i u 2025. godini i da su oni u prvom kvartalu 2025. ostvarili čak 115.681 noćenje manje u odnosu na uporedni period 2024.
- Taj pad je dominantno prisutan u individualnom tj. privatnom smještaju i iznosi čak 114.335 noćenja manje. Imajući u vidu ove činjenice, ne možemo govoriti o trendu pada industrije turizma u našoj zemlji zadnje dvije godine. Ne možemo pričati o trendu pada jer izuzimanjem iz zvanične turističke statistike državljana Rusije, imamo skroz drugačiju sliku - kaže Golubović.
Ističe da u prilog ovoj tezi apsolutno govore i drugi zvanični podaci koji se odnose na povećan broj putnika na našim graničnim prelazima, značajno veći broj posjetilaca u Nacionalnimm parkovima Crne Gore u prva četiri mjeseca 2025. u odnosu na 2024., kao i veći broj putnika koje su opslužili naši aerodromi (+1.58 odsto više putnika u prva četiri mjeseca 2025. vs 2024.).
- Ono što jeste činjenica je da se struktura gostiju koji posjećuju našu zemlju izmijenila i da se vanevropsko emitivno tržište veoma dobro animiralo da posjeti našu zemlju. Rast s ovog tržišta je u prvom kvartalu 2025. čak 60.6% u odnosu na uporedni period 2024. godine. Najznačajnije rast s ovog tržišta bilježe turisti iz Kine (+95 odsto) i Izraela (+915 odsto) i treba reći da se oni značajno kraće zadržavaju u destinaciji, posebno turisti iz Kine. U 2025. u prosjeku su boravili svega 1.5 dana u našoj zemlji - objašnjava Golubović.
Posebno je potrebno, kako smatra, obratiti pažnju na pad broja dolazaka sa nama veoma značajnih tržišta zapadne Evrope i Skandinavije.
Kada je riječ o prihodima ostvarenim od turizma, iskrivljena turistička statistika direktno utiče i na sliku prihoda od turizma.
- Ukoliko analiziramo podatke Centralne banke Crne Gore uočićemo da je rast prihoda od turizma u prvom kvartalu 2023. godine drastično uvećan u odnosu na uporedni period svih prethodnih godina. U odnosu na rekordnu 2019. godinu veći je za čak 150%! Ovaj naprasni rast turističkog prihoda u Q1 2023. godine očigledno je u direktnoj korelaciji sa dolaskom ruskih i ukrajinskih imigranata koji su u našoj zemlji našli privremeno boravište bježeći od rata. Isti ovi ljudi ušli su u našu turističku statistiku o čemu sam ranije detaljno govorio. Njihovim odlaskom tokom 2024. i tokom 2025. godine bilježi se i pad broja dolazaka i noćenja u zvaničnoj turističkoj statistici, a samim tim i pad prihoda od turizma u 2024. što se dalje „preliva" na 2025. godinu. Zanimljiva je činjenica da ukoliko uporedimo prihode turizma u Q1 2025. vs Q1 2019. vidjećemo da je ostvaren rast prihoda u iznosu od 86 odsto - kaže on.
Napominje i da je od 2010. do 2019. godine rast prihoda od turizma u našoj zemlji u prosjeku bio 9.9 odsto na godišnjem nivou tj. skoro pa se duplirao za period od 10 godina.
- Kada govorimo o predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni, uzimajući u obzir trendove, najave povećanog prometa putnika na aerodromu u Tivtu za čak 25 odsto, ali i dobre najave kada je booking kolektivnog smještaja u pitanju, očekujem jednu pozitivnu realizaciju turističke sezone. Ono što nam kao destinaciji svakako ne ide u prilog jesu izazovi koji se odnose na saobraćajnu infrastrukturu i radove na različitim putnim pravcima. To će zasigurno doprinjeti negativnoj situaciji i značajno povećanim saobraćajnim gužvama što će negativno uticati na zadovoljstvo turista, ali i svih nas koji živimo u Crnoj Gori. Takođe, vjerujem da će se i ove ljetnje sezone sektor individualnog smještaja naći pred izazovom da popuni sve veće smještajne kapacitete i da je ovom segmentu naše ponude neophodna mnogo ozbiljnija organizacija kada su marketinške aktivnosti u pitanju. To jeste jedna u nizu stvari koje u budućnosti moraju dobiti mnogo ozbiljniji pristup od strane svih nadležnih i resornih institucija - zaključuje Golubović.
