Panelisti su bili Žarko Radulović, suvlasnik Montenegro Stars Hotel Group, Matej Bule, glavni savjetnik ministra finansija Republike Hrvatske, Biljana Peranović, generalna direktorica Direktorata za poreske i carinske sisteme Ministarstva finansija Crne Gore, i Miloš Vuković, izvršni direktor Fidelity consultinga iz Podgorice.
Moderatorka Sanja Marković je kazala da turizam predstavlja vrlo osjetljivu granu privrede čiji razvoj moramo svi zajedno pažljivo i dugoročno planirati.
–Pozitivna iskustva drugih država uče nas da očekivani efekti od nižih stopa poreza PDV-a na turističku djelatnost jesu da se fiskalnom politikom utiče na unapređenje poslovanja i konkurentnost turizma, povečanje investicija, rast zapošljavanja i smanjenje sive ekonomije u sektoru turizma – kazala je Marković.
Žarko Radulović je podsjetio ju kakvim okolnostima je došlo do povećanja PDV-a na turističke usluge sa 7 odsto na 15 odsto.
– Mi smo i bez ovog povećanja PDV-a radili u teškim okolnostima. Svi smo teško ranjeni izašli iz korone i kreditima pokrili troškove tog perioda. Dizanje PDV-a sa 7 na 15 posto smo dobili 1. januara. Ušli smo u 2025. sa ogromnim opterećenjem. Ako smo za nešto 2024. plaćali 1.000 eura isto to ove godine plaćamo 2.140 eura. Ako smo plaćali million PDV-a u 2024. godini, ove godine plaćamo 2.140.000 eura – ispričao je Radulović.
On je u kazao je na negativne efekte ovog povećanja PDV-a.
– Mi u Splendidu svake godine investiramo u održavanje i unapređenje između 1.700.000 ili 2.000.000 eura, a to više ne možemo. Kad bi smanjili PDV, automatski bismo smanjili cijene, a rezultat toga bi bio da bismo imali veći promet, više para, a oni u Vladi više novca u budžetu – kazao je Radulović.
Radulović je pozvao Vladu na kvalitetniju saradnju sa predstavnicima turističke privrede kako bi došli do rješenja za ove probleme.
– Imamo dobru volju, što se tiče turističke privrede imate ispruženu ruku. Dajte da angažujemo naše eksperte koji bi bilo gdje drugo bili iskorišteni. Zahvalan sam PKCG zato što nam je dala priliku da razgovaramo. Da ste više sa nama razgovarali sigurno bi bila bolja rješenja – poručio je Radulović.
Matej Bule je istakao da je u Hrvatskoj samo u tri navrata prihod od turizma bio niži nego godinu prije toga i to 1999, 2009. i 2020. godine. „Kad smo ulazili u EU imali smo 60 miliona noćenja. Danas imamo 400 hiljada ležajeva više, promijenila se struktura kvaliteta. Privatni smještaj je naviše porastao zahvaljujući internet platformama za rezervisanje smještaja, ali i zbog toga što je poreska politika bila jako povoljna za njegov razvoj. U Dubrovniku, recimo, možete imati smještaj sa osam kreveta, prihodovati 50.000 eura godišnje a platiti paušal oko tri hiljade – rekao je Bule.
U Hrvatskoj je stopa PDV-a iznosila 10 odsto, ali je ona povećana na 13 odsto za hotele i 25 odsto za ugostiteljske objekte. „Hrvatska sve više planira i upravlja prostorom i razvoj destinacije je ono što svima nama treba. Očekujemo da Crna Gora uđe u EU i da će se granice među nama ukloniti. Povezaćemo se autoputevima i broj gostiju koji dolaze automobilima i u Crnu Goru će biti dramatično veći. – rekao je Bule.
Biljana Peranović je kazala da povećanje stope PDV-a na usluge smještaja sa 7 na 15 odsto predstavlja dio šire fiskalne reforme, a ne izolovanu mjeru, te da je njen cilj očuvanje fiskalne stabilnosti uz istovremeno smanjenje opterećenja na rad. Kako je navela, izmjenama je izvršeno ujednačavanje poreskog tretmana, uz nastojanje da se obezbijede dodatna budžetska sredstva za smanjenje opterećenja rada. Iako je svjesna da dio tereta snosi turistička privreda, Peranović je istakla da se radi o trošku koji u krajnjem snosi turista kao potrošač.
– Moramo posmatrati kompletnu poresku sliku – Crna Gora ima jedno od najnižih opterećenja rada u Evropi, niže nego u Hrvatskoj, kao i jednu od najnižih stopa poreza na dobit, a sredstva za infrastrukturu moramo obezbjeđivati iz PDV-a – kazala je Peranović.
Ona je takođe najavila unapređenje Zakona o strancima, a planirano je uvođenje mobilne aplikacije koja će omogućiti online apliciranje za vize, čija se primjena očekuje naredne godine, u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova.
– Očuvanje konkurentnosti turističke destinacije ostaje prioritet, stoga je važno poresku politiku sagledavati cjelovito, uz balans između privrede, investicionog ciklusa i potreba države za finansiranjem javne infrastrukture – zaključila je ona.
Miloš Vuković ističe da crnogorski turizam karakteriše rast broja dolazaka, manje noćenja i stagnacija prihoda, a trendovi su niža potrošnja gostiju, kraća zadržavanja i tri dominantna tržišta odakle dolaze - Srbija, Rusija i Turska. Finansijski pokazatelji rastu, zarade i broj radnika, ali brže od produktivnosti. Niska je profitabilnost, iako prometi rastu.
Upozorio je da se turizam suočava sa cjenovnim i administrativnim šokovima, usljed povećanja PDV-a i uvođenja viznog režima za građane van EU (što može dovesti do gubitka 25 odsto tržišta), te primjene CBAM-a, koji će dovesti do povećanja cijena električne energije. On je izrazio bojazan da će ovi šokovi dovesti do toga da hoteli koji rade cijelu godinu budu zatvoreni tokom zimskih mjeseci.
– Kada raste PDV, hotelski biznisi stagniraju, destinacija postaje nekonkurentnija, a turisti idu ka jeftinijim mjestima, posebno ka Albaniji koja je preko naših slabosti postala popularno odredište – rekao je on. Kao ključne preporuke državi naveo je smanjenje PDV-a, ubrzanje viznih procedura, uvođenje programa za produženje sezone, dodatnih poreskih i radnih olakšica u vansezoni, jačanje promotivnih aktivnosti NTO i pojednostavljenje procedura za nove hotelske investicije.