Ostojić: To što domaći turista ne može da plati hotel pitanje je za vladu

Neprekidni rast privatnog smještaja i kratkoročno izdavanje neke su od najvećih boljki turizma kako u Crnoj Gori, tako i u Hrvatskoj, smatra poznati hrvatski turistički poslenik Veljko Ostojić.

Uspješni hotelijer i dugogodišnji predsjednik Udruženja hotelijera Hrvatske naglašava da je održivost turističkih privreda veći problem ove dvije zemlje od nešto manjeg broja noćenja.

Kako ističe, treba pod hitno raskrstiti sa politikama koje podrazumijevaju višestruko veći broj gostiju nego mještana na destinacijama, što je neodrživo iz više aspekata, a posebno sa aspekta lokalne i putne infrastrukture.

– Iako su zemlje različite, s obzirom na dugi period zajedničkog razvoja turizma, i Crna Gora i Hrvatska imaju najveći problem struktura smještenih kapaciteta. To podrazumijeva nedovoljan broj hotela i mnogo nekretnina za izdavanje, tzv. short term rental. U Hrvatskoj su, razumljivo, brojke mnogo veće nego u Crnoj Gori, ali rezultat je isti: prenatrpanost i manji broj noćenja, dok su prihodi otprilike na istom nivou – kaže Ostojić.

Da bi stala na put tom trendu, Hrvatska je prije dvije godine donijela Zakon o turizmu koji je propisao potrebu izrade studija privatnih kapaciteta i planova razvoja destinacije, na čemu će se temeljiti budući razvoj.

– Ako si žitelj jedne turističke destinacije, ne treba ti previše pameti ni previše papira da vidiš šta se događa. Smatram da smo propustili dosta šansi, posebno po pitanju prostornog uređenja i planiranja. Činjenica da u pojedinim destinacijama imamo broj kreveta za kratkoročno turističko izdavanje nekoliko desetina puta veći od broja stanovnika, onda nam treba dosta vještine i mudrosti da to riješimo, jer sve te objekte treba da prati infrastruktura – struja, voda, kanalizacija, saobraćaj. A to, jasno je, nije slučaj. Zato od 1. do 15 avgusta, kad je špic sezone, imamo ogroman pritisak na te destinacije, na ukupnu infrastrukturnu mrežu. Mi smo došli do te tačke pucanja u nekim destinacijama u špicu sezone. To očigledno tjera na konkretne i hitne mjere i mislim da u tom pravcu treba da razmišlja i Crna Gora – rekao je Ostojić, sa kojim smo razgovarali na regionalnoj konferenciji o turizmu "Novi dani boljeg turizma", u organizaciji Privredne komore.

Svjestan je da gužva donosi direktne prihode lokalnom stanovništvu, ali "treba znati reći dosta, jer je pitanje kakav turizam nama treba".

– To naravno znači da mi moramo da prestanemo da mislimo "daj, daj, daj, daj" u smislu para, jer je pitanje kome te pare idu, koliko su te pare značajne za ukupnu lokalnu zajednicu i sve žitelje i šta je tu pro, a šta kontra, i gdje će to popucati – smatra Ostojić.

Naglašava da sa svim promjenama treba ići oprezno, pa i po pitanju nekretnina, jer ako ili kad se donese odluka o stopiranju, cijene postojećih nekretnina automatski će skočiti. A, kako dodaje, ionako su visoke, za lokalno stanovništvo neizdržive, i to na cijelom Mediteranu.

– U Hrvatskoj smo ove godine, prvi put nakon 2020. godine, imali pad broja noćenja u 7. i 8. mjesecu. Takođe, pala je gradnja, znatno se smanjuje intenzitet gradnje tih objekata za kratkoročni turistički najam, jer tržište više jednostavno ne može to da puni – kazao je Ostojić.

Stanari daju saglasnost za izdavanje stana u turističke svrhe

Hrvatska je donekle smanjila kratkoročno turističko izdavanje time što je od prošle godine pribjegla novom rješenju. Naime, zbog problema sa visokim kirijama za domaće stanovništvo i veoma malim brojem stanova koje se nudi u zakup za građane, država je morala da reaguje. – To sa najamninama i izdavanjem je katastrofa. Kod nas je donijeta odluka da ako imate stan za iznajmljivanje u višestambenoj zgradi, 60 odsto stanara mora dati saglasnost. Tu se neke stvari mijenjaju. Kada bih se ja pitao, to bi bilo još žešće i hrabrije – istakao je Ostojić.

Isti stav ima i po pitanju poskupljenja usluga u turizmu. Kako kaže, dok ima onih koji će to da plate, povećanje cijena nije štetno.

– U svjetlu činjenica da je popunjenost u hotelima u obje zemlje od 90 do 100 odsto, povećanje cijena je opravdano. Mi smo svi privatnici, a svaki privatnik ima ustavno pravo da definiše svoje cijene i snosi rizik ukoliko pogriješi. Cijenu potvrđuje tržište. Dakle, ako mi sa određenim cijenama imamo zadovoljavajuću popunjenost, znači da smo pogodili. To što domaće stanovništvo možda ne može da priušti boravak na moru ili u nekom hotelu pitanje je standarda. Dakle, pitanje za vladu. Svi pričaju o cijenama, a niko ne priča o troškovnom pritisku. U Hrvatskoj je trošak rada u hotelima od 2020. do 2025. porastao 50 odsto. Čujem da je i ovdje nešto slično. Trošak za hranu porastao je 2025. 4,9 odsto, a prosjek u EU je 2,8 odsto. Menadžeri koji upravljaju hotelima znaju da bi lakše prodali aranžmane sa nižim cijenama, ali tebe jednostavno taj trošak prisiljava da dižeš cijene kako bi ostvario adekvatan poslovni rezultat koji dioničari i vlasnici očekuju – objašnjava Ostojić.

PDV na smještaj razumljiv, ali je paušal po krevetu bolje rješenje

Odluka o povećanju poreza na dodatnu vrijednost (PDV) koja je uvedena u Crnoj Gori za Ostojića je razumljiva, ali smatra da je bolje rješenje paušalni porez, koji je naplativiji i "nema presinga, inspekcije i kontrole, a država može da računa na siguran iznos".

– Poreska politika u Hrvatskoj daleko je od idealne, jer imaoci privatnog smještaja plaćaju po krevetu 5-6 odsto u odnosu na prihode, a hoteli duplo, odnosno 13 odsto, što je donekle i podilaženje socijalnoj politici – kaže Ostojić.

Kako je dodao, troškovi poslovanja su porasli za polovinu, a tu je i inflacija, gotovo istovjetna u Crnoj Gori i Hrvatskoj, što je dodatno uticalo na poskupljenje ponude.

– Stvari sa radnom snagom u Hrvatskoj su se popravile od kako je donijet zakon o stranim radnicima, koji sada ne moraju svaku godinu da donose iste papire i čekaju dozvole, pa to preporučujem i Crnoj Gori – rekao je Ostojić.