<p>Јedna od plaža koјa se svake godine prihranjuјe</p>

Jedna od plaža koja se svake godine prihranjuje / Ksenija Matović

U Herceg Novom pijeskom i kamenom opet truju more

Zahvaljujući prihranjivanju, obala je potpuno promijenila oblik, strukturu i to se odražava na biljni i životinjski svijet, upozorila je Olivera Doklestić

Takozvano prihranjivanje plaža nakon što talasi tokom zime odnesu u more najveći dio šljunka, praksa koja je u Herceg Novom, baš kao i Boki "tradicionalna", uvijek podijeli javnost. Dok je Morsko dobro smatra nužnošću jer, kako tvrde, Crnoj Gori trenutno nedostaje 300.000 kvadrata plažnog prostora važnog za turizam, iz Instituta za biologiju mora i ekolozi ukazuju na zločin prema moru i živom svijetu u njemu. Uprkos brojnim apelima, plaže se nasipaju dodatnim količinama šljunka, najčešće rječnog i polako nestaju čitava naselja strogo zaštićene palasture i livada posejdonije.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom organizovalo je niz sastanaka sa predstavnicima Agencije za zaštitu zivotne sredine, Instituta za biologiju mora i ekološkom inspekcijom gdje je razmotren kompleksnost nasipanja-prihranjivanja plaža. Iz Morskog dobra su saopštili da to preduzeće nije radilo ništa i neće raditi bez zakonske procedure i odobrenja institucija zaduženih za ovu problematiku.

Inspekcije da budu agilnije

Doklestić ukazuje i na to da ne mora cijela naša obala biti šljunčana ili betonska.

– Uzeću za primjer ostrvo Lastavica i utvrdu Mamula gdje su se zbog blagodeti turista drobile stijene, posipali šljunak i pijesak... U pitanju je klasični nonsens i veliki problem životne sredine jer su bukvalno uništeni monumentalni kompleks i kamenito ostrvo sa prirodnom šljunčanom plažom. Problem je tim prije veći ako se zna da treba da treba dosta vremena da more obradi pijesak i šljunak kojim se plaže prihranjuju iz kamenoloma, a čiji geološki sastav ne odgovara moru – upozorila je Doklestić.

Poručila je i da Komunalna policija i Ekološka inspekcija moraju biti agilnije i stati na kraj ovoj pojavi.

Svjesni su da se dodatna ograničenja javljaju upravo u Bokokotorskom zalivu koji je direktno, a i kao bafer zona pod zaštitom Uneska.

– Treba ukazati na više modaliteta prihranjivanja plaža i to: nedostajućim količinama materijala koje je more svojim djelovanjem povuklo u dubinu, a u okviru postojeće katastarske parcele i prihranjivanje djelova plaža u okviru postojeće parcele zarad namirivanja nedostajuće količine pijeska. Takođe, radi se i prihranivanje zbog formiranja novih kupališta ili proširenja postojećeg dijela obale. U tom slučaju dolazi do pomjeranja linije obale. To mora biti predviđeno planskim dokumentom i pozicije su van Bokokotorskog zaliva – kažu u Morskom dobru.

Sačuvati tradiciju ponti, kamenitih plaža...

Iz Instutita za biologiju mora upozoravaju da su pijeskom prekriveni metri morskog dna punog živog svijeta.

– Geomorfologija Boke ne predviđa plaže kakve mi želimo i kakve su sada. Treba da sačuvamo tradicionalne oblike kao što su ponte, kamenite plaže... Kao biolozi smo protiv toga da se priobalni dio nasipa pijeskom jer se u tom litoralnom dijelu odvijaju važni procesi i fotosinteze i života biljaka i životinja... U Boki postoji izreka koju su stari stalno ponavljali mlađima "Ne bacaj kamen u more!", zar nam to nije dovoljna lekcija očuvamo Bokokotorski zaliv – kazao je dr Aleksandar Joksimović, pojašnjavajući i da zaliv nije isto što i otvoreno more gdje se odvijaju sasvim drugačiji procesi.

– Tamo postoje pješčane plaže i treba da postoje, ali moj apel svima je da Boka ostane onakva kakva jeste jer upravo zbog toga i zaštićeno područje, prirodno-kulturna baština koju je svijet prepoznao kao vrijedno dobro – kazao je dr Joksimović.

Tvrde da nasipanje plaža nije dopušteno bez nadležne saglasnosti i ispoštovanih zakonskih procedura, te da sa nadležnim institucijama nastoje da zakonski rješvaju ovaj vrlo kompleksan problem. Olivera Doklestić, predsjednica Ekološkog društva Boka iz Herceg Novog, smatra da je prihranjivanje plaža hiljadama kubika pjeska i šljunka jedan od najvećih organizovanih ekoloških zločina u Boki kotorskoj.

– Novi materijal je mahom drobljeni kameni agregat iz rijeke Morače ili obližnjih kamenoloma. Tako se i u Herceg Novom pojavljuju nove "pješčane" ili betonske plaže, posebno tamo gdje su nekada bile razložno postavljane stijene duž Šetališta, koje ga drže stabilnim skupa sa cjevovodom koji prolazi njegovom trasom. Uloga Instituta za biologiju morala bi da bude mnogo jača nego dosad i da se oni kao naučna ustanova mnogo više poštuju. Zahvaljujući prihranjivanju, obala je potpuno promijenila oblik, strukturu i to se svakako odražava na biljni i životinjski svijet. Jedan od najdrastičnijih primjera je igaljsko ljekovito blato, peloid, posebno dio od banje Igalo ka Igalu, gdje je urađen zidić, pa more udarajući u njega spira fini pijesak sa površine ostavljajući kamen – kaže Doklestić.