/ - ilustracija

Funkcioneri vratili nezakonito stečenih 47.500 eura

Nema institucija i političke volje da se funkcioneri i njihovo bogatstvo provjerava na pravi način. Ovdje je sve podređeno i kreirano po mjeri političara i funkcionera, ukazuje Ines Mrdović

Agencija za sprečavanje korupcije je od osnivanja do kraja septembra ove godine podnijela 29 predloga za oduzimanje imovinske koristi od javnih funkcionera koji su prihodovali novac od države kršeći Zakon o sprečavanju korupcije, a zahvaljujući izrečenim sankcijama u kasu je vraćeno 47.527 eura, pokazuju podaci ASK. U isto vrijeme, funkcioneri su platili 24.586 eura na ime kazni zbog obavljanja nespojivih funkcija i ostvarivanja prihoda suprotno zakonu.

ASK je do kraja septembra u tri slučaja, prilikom podnošenja prijave protiv javnih funkcionera, od sudova tražila oduzimanje imovinske koristi stečene izvršenjem prekršaja. U periodu od jula do kraja septembra okončana su tri ranija postupka (iz 2022. i 2021), u kojima su izrečene sancije, novčana kazna u iznosu od 150 eura, kao i dvije opomene, a u jednom predmetu je oduzeta imovinska korist u iznosu od 474,30 eura.

ASK je tokom 2021. u jednom slučaju tražila oduzimanje imovinske koristi stečene izvršenjem prekršaja, a u istoj godini na osnovu predloga za oduzimanje imovinske koristi, osim izricanja novčanih kazni, sudovi su u dva predmetu (iz 2021. i 2019) oduzeli imovinsku korist stečenu izvršenjem prekršaja u iznosu od 8.655 eura, a prekršajne kazne su iznosile 2.100 eura. ASK je u 2020. podnijela 12 prijava zbog kršenja odredaba Zakona o sprečavanju korupcije koje se odnose na oblast ograničenja u vršenju javnih funkcija, tražeći oduzimanje imovinske koristi. Tokom te godine okončano je ukupno 15 postupaka (uključujući i one iz prethodnih godina), od čega su u 80 odsto izrečene sankcije, pa je napalćeno 2.480 eura, a na osnovu predloga za oduzimanje imovinske koristi u budžet je vraćeno 2.892 eura.

Što se tiče 2019. godine, ona je bila rekodna i sedam funkcionera je moralo da vrati ukupno 22.966 eura koje su stekli nezakonito. A te godine su platili i 8.484 eura zbog nespojivosti funkcija. U 2018. tri funkcionera su morala da vrate državi 12.540 eura, a 21 je platio ukupno 5.932 eura na osnovu kazni. Tokom 2017. nije bilo vraćanja novca od strane funkcionera, iako je to traženo u pet slučajeva, a njih 25 je platilo kazne u ukupnom iznosu od 5.140 eura.

Kršenje zakona je za zatvor

Pejak ističe da svako kršenje Zakona o sprečavanju korupcije treba zatvorski sankcionisati.

– Ukoliko funkcioner ne prijavi imovinu, namjerno i svjesno, on bi morao da završi u zatvoru, a teret dokazivanja porijekla imovine morao bi da bude na njemu, a ne na državi. Takođe, ukoliko funkcioner ne prijavi neki prihod ili zaradu, on bi morao da odgovara za utaju i za pranje novca, jer u oba slučaja ima osnova za to. Da biste otvorili žiro-račun u banci u Švedskoj, morate da donesete ugovor o radu ili dokaz o porijeklu prihoda. Ukoliko novac dođe sa računa sa kojeg nije unaprijed prijavljeno, banka zadržava pravo da blokira taj novac dok korisnik žiro-računa ne objasni porijeklo novca. Kad ćemo mi da se ponašamo ovako – pita Pejak.

Prema ocjeni Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu, sankcije i oduzeta imovinska dobit mogu se okarakterisati kao simbolične.

– Nema institucija i političke volje da se funkcioneri i njihovo bogatstvo provjeravaju na pravi način. Ovdje je sve podređeno i kreirano po mjeri političara i funkcionera, zakoni su kreirani njima u korist, pa ni ove simbolične snakcije i oduzeta imovinska dobit koja je stečena nezakoniti ne treba da nas iznenađuju – kazala je Mrdović za "Dan".

I Vesko Pejak iz Alternative Crne Gore smatra da zakon nije isti za funkcionere i obične građane.

– Funkcioneri nijesu odgovarali za očigledna kršenja zakona u prošlosti, plus neki imaju imunitet od krivičnog gonjenja. Bivši ministra Slavoljub Stijepović je uhvaćen na video-snimku kako uzima novac od lica koje naša država potražuje, a još je na slobodi! Ista stvar je i sa drugim bivšim ministrima i poslanicima. U njihovim slučajevima suđenja se odlažu ili sudske presude padaju, dok recimo presude za crtanje trobojke na potpornim zidovima postaju pravosnažne poslije 15 dana – rekao je Pejak za "Dan".