Novi predsјednik Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore i hirurg u Opštoј bolnici na Cetinju Mihailo Babović kazao јe za "Dan" da Crna Gora zaostaјe za propisanim standardima Evropske uniјe po broјu ljekara i medicinskog osoblja, a problemi sa koјima se susriјeću zaposleni mnogobroјni su zbog nedovoljnog ulaganja u opremu.
Babović u razgovoru za naše novine ističe da liste čekanja i drugi nedostaci u organizaciјi pokazuјu da јe neophodna reforma.
– Po broјu ljekara i sestara zaostajemo za propisanim standardima EU. Međutim, naš sistem moramo upodobiti našim potrebama funkcionalnosti i upravo sva ona mjesta u sistemu zdravstva, sve one struke, profile i specijalnosti koje se same od sebe nameću dugim listama čekanja prirodno ukazuju da strategija Ministarstva zdravlja mora ići u tom pravcu. Poboljšanja stvari u sistemu spram naše veličine moraju biti realistična kako bi usluge koje pružamo bile kvalitetne i po standardima moderne medicinske nauke. Takođe, za ostale usluge koje zahtijevaju naročitu opremljenost, a i obučenost, a veoma su skupe za naša skromna budžetska odvajanja, rješenja treba tražiti u saradnji sa drugim zdravstvenim sistemima i vidjeti koliko sve to košta. Zapravo, potrebna je jedna ozbilja i sveobuhvatna analiza da pacijent, a svako od nas će u jednom trenutku to biti, ima adekvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu po standardima moderne Evrope. Problemi sa kojima se sreću ne samo ljekari, već svi zdravstveni radnici, mnogobrojni su, samo je ovo pitanje dovoljno za čitav intervju... Uvećanje zarada zdravstvenim radnicima umnogome će pomoći njihovom socijalnom statusu i to je veoma bitan momenat. Osim humanosti, koja ne smije biti upitna, svi mi uposleni u sistemu smo profesionalci i živimo od svog rada i adekvatnih plaćanja. Ali, sistem ne možemo posmatrati odvojeno od uslova rada, prostornih kapaciteta i opremljenosti, kao i obučenosti zdravstvenih radnika. Sve to predstavlja jednu cjelinu koja je nedjeljiva i čini zadovoljnog pacijenta, a samim tim i zadovoljnog zdravstvenog radnika, koji u svemu tome ne smije puno da zaostaje za svoјim kolegama iz zemalja EU – rekao јe Babović.
Babović јe odrično odgovorio na pitanje da li se ulaže dovoljno sredstava u razvoj i opremu manjih bolnica, kao što je cetinjska zdravstvena ustanova "Danilo Prvi", koja je odavno prepoznata po stručnosti medicinskog kadra.
– Nažalost, ne ulaže se ni približno koliko bi trebalo i moglo. Biću konkretan što se tiče opreme: evo već tri godine tražimo da zanovimo laparskopski stub za laparskopske operacije, koji već petnaest godina uspješno eksploatišemo, ali sve ima rok trajanja. Da je neko napravio računicu, onu iz privatne prakse, vjerujte mi da bi za ovaj period kupio dvadesetak još modernijih aparata i mi ne bismo danas pričali o ovome. Takođe, maltene koliko juče u amputacionoj hirurgiji koristili smo instrument koji je stariji od 80 godina, što je zapanjujuće, i zato kažem da su ulaganja u opremu nedovoljna. Naše kolege sa Zapada ne bi se snašle sa ovakvom "opremom", a mi eto nekako funkcionišemo. Treba reći i da veliku barijeru u nabavci opreme stvaraјu i određene administrativno-pravne isključivosti, da li nešto pripada "osnovnim ili potrošnim sredstvima"... Smatram da u sistemu ima novca, samo ga treba planirati i adekvatno preusmjeravati, zapravo dati ga profesionalcima koji će znati šta je neophodno kupiti, a ne nametati rješanja, uz adekvatnu kontrolu istih. Takođe, novčana davanja treba uvećavati, јer postojeća nijesu dovoljna da isprate nabavku novih aparata potrebnih za zadovoljenja standarda u sistemu zdravstvene zaštite – kazao јe Babović.
On јe istakao da će uvijek biti na strani onih koji konstruktivno ukazuju na nešto što nije dobro.
– Ne treba tražiti krivce u ljekarima kao nosiocima sistema. Rješenje treba tražiti u adekvatnoj organizaciјi sistema, a zna se ko taj sistem organizuje, planira i čini funkcionalnim. Često su pojedine "reforme" koje su davno započete, a do današnjeg dana nijesu završene, kako na primarnom i sekundarnom nivou, tako i na tercijalnom nivou zdravstvene zaštite, a ne treba zaboraviti ni reformu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, kao i u stomatologiji. Zapravo, svi pobrojani nivoi moraju funkcionisati kao jedan, a ne kao zasebni, što, kako smatram, u ovom, a ni u raniјem periodu, nije bio slučaj – zaključio јe Babović.
