Crna Gora će novi prostorni plan, koji će važiti naredne dvije decenije i trasirati strateške ciljeve razvoja države, dobiti vjerovatno u oktobru, a do tada neće moći da se realizuju brojni projekti, samo je jedna od primjedbi koje su juče izrečene na sjednici Odbora za turizam, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore, na kojoj je saslušana ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović. Zamjereno je i što su za prostorni plan korišćeni stari podaci, jer još nije urađen ni popis stanovništva, koji bi vjerovatno dao vjerodostojniju sliku stanja u državi od ove dosadašnje.

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović ukazao je da neki projekti čekaju novi prostorni plan i da je oktobar daleko za neke koji bi mogli da se realizuju odmah i doprinesu razvoju države.

– Šta raditi do oktobra, ako se i taj rok ne prolongira? Moramo naći rješenja koja će omogućiti da se i radi i gradi. Sad moraju da se čekaju prostorni planovi da bi se napravila neka elektrana od 20-30 MW, koja će za godinu sama sebe otplatiti. Zbog čega se to ne bi proglasilo montažno-demontažnim elektranama? Prostornim planom treba planirati hidroelektrane Komarnica i Kruševo. Stvaraju se uslovi da se krene i u realizaciju projekta kaskada na rijeci Morači. To su projekti koji mogu puno da doprinesu razvoju Crne Gore, ali vremena za čekanje nema – poručio je Đukanović.

Ministarka Novaković Đurović je u uvodnom izlaganju pred poslanicima rekla da se nada da će rok za donošenje Prostornog plana Crne Gore biti ispoštovan, a to je 1. oktobar.

Novaković Đurović je saopštila da su konceptom prostornog plana predviđena tri scenarija, a da će se nacrtom morati odabrati jedan.

– Prvi scenario predviđa nastavak trenda, odnosno da se Crna Gora razvija na način kako se do sada razvijala. Postojeći trend razvoja, ako bismo se opredijelili za taj scenario, demografski bi koncentrisao razvoj u glavnom gradu, ostavljajući ruralne sredine u zaostatku. Migracije koje su se već desile u tom slučaju ne bi bile zaustavljene. Prvi scenario značio bi da nastavimo kako smo radili dosad. Drugi scenario bi bio restriktivan. Da se pravi nagli rez u smislu intenzivne zaštite i da se smanji obim razvoja. To bi, dakle, bilo suprotno nastavku sadašnjeg trenda, ali bi taj scenario bio maksimalno okrenut ka ekološkim principima, ali bismo u tom slučaju govorili o ograničenim kapacitetima razvoja u drugim oblastima. Stambena naselja i turistički lokaliteti gradili bi se po visokim standardima i bili bi promovisani obnovljivi izvori energije i podrazumijevao bi policentrični razvoj u svim djelovima Crne Gore. Ekonomski rast bio bi maksimalno podređen načelima zaštite – objasnila je Novaković Đurović.

Održivi razvoj predstavlja treći scenario, za koji se zalaže i sama ministarka.

– Scenario intenzivnog razvoja na temelju politike zelene ekonomije koji je prostorno i ekonomsko prihvatljiv. Njegove karakteristike su raznolikost privrede, turistički razvoj koji je kombinovan sa ekonomskom i socijalnom strategijom i strategijom zaštite prostora i životne sredine. Dakle, balans – istakla je Novaković Đurović.

Da se prostorni plan razvija po scenariju održivog razvoja saglasili su se i predstavnici ministarstava kapitalnih investicija i ekonomskog razvoja. Ministarka je pojasnila da nakon koncepta slijedi nacrt, koji će se takođe naći na javnoj raspravi, nakon čega se ide ka finalizaciji dokumenta. Saopštila je da je do sada na koncept plana stiglo osam primjedbi.

Rukovodilac izrade prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je da je definisani rok za donošenje dokumenta realan i da se cijeli tim zalaže za pomenuti plan održivog razvoja.

– Konceptom plana predviđen je Jadransko-jonski koridor kroz kontinentalni dio Crne Gore. Poruka koncepta je da pokušamo da uravnotežimo regionalni razvoj, da zadržimo stanovništvo na sjeveru, da zaustavimo negativne demografske trendove.Na taj način bismo smanjili pritisak na Podgoricu i primorski region – naglasila je Jovanović.

Snežana Remiković iz Monstata ukzala je da je izradu prostornog plana trebalo da prati i popis stanovništva, koji je trebalo da se sprovede još 2020. godine. Podsjetila je da je društveno-politička situacija dovela do njegovog odlaganja i da bi trebalo da se realizuje do kraja godine.